Dragana Parmać:  Jeste li znali da je banka ženskog roda

Znate, bankarstvo je počelo iz potrebe, a ne iz glamura ....i da, u početku je bilo u množini.

Piše: Dragana Parmać za Radiosarajevo.ba 

U Asiriji i Sumeru su svjetski trgovci davali zajmove u žitu još 2000 godina prije Krista brojnim farmerima i drugim trgovcima koji su putovali između gradova u potrazi za isplativom trgovinom koje bi onda ovi bili dužni vratiti nakon žetve.Ovakve bi se grupe posuđivača žita skupljale u hramovima gradova i obavljale svoje bankarske poslove -posudjivanje žita uz kamatu. U ovo vrijeme su svi svoje depozite u žitu držali kući.

U vrijeme stare Grčke i kasnije Rimskoga carstva bankarstvo polako postaje gospođa banka – javlja se organizirana institucija koja prima depozite i daje kredite. U renesanskom buđenju Europe gospođe banke postaju sasvim uobičajena pojava – uređene i upeglane sada već primaju depozite i daju kredite u novcu. Osobito su gizdave bile gospođe banke u Firenci, Veneciji i Genovi. Gospođa Banca Monte dei Paschi di Siena sa sjedištem u Sieni, Italija i danas radi i to neprekidno sve od otvaranja 1472. godine. Ove banke su bile poprilično vezane za svoje gradove i nisu se selile iz njih niti širile u druge gradove već su služile svojim sugrađanima.

Tek pojavom modernih sredstava transporta i modernih sredstava komuniciranja, ove gospođe rastu u svoj današnji oblik superžena banke koja može sve, stiže sve i zna sve. Bez obzira na brojne promjene kroz stoljeća, ove gizdave gospođe i dan danas imaju istu svrhu i logiku.

Inače, gospođe banke su uređene kao dionička društva, ali o tome drugi put...

Rekoh na početku da je bankarstvo nastalo iz potrebe. Kome banke uopće trebaju? 

Sjećate se onog žita s početka teksta? 

Da bi farmeri (i oni pradavni, kao i ovi današnji) mogli imati žito, negdje su trebali nabaviti sjeme žita koje bi posijali. U pradavna vremena posudili bi, recimo 100 kg žita u vrijeme sjetve s obvezom da vrate recimo 115 kg žita nakon žetve.

Danas se to isto čini u novcu – posuđuje 100 KM s obvezom da se vrati 115 KM nakon određenog vremena. Ova razlika od 15 KM pripada banci (polako, nije sve profit!) To je osnova banaka bez obzira na svu tehnologiju, rast i druge moderne i lijepe stvari koje gospođe imaju.

Kredit, depozit, kamata...ha?

Kad vam prijatelj nešto pozajmi to se zove – pozajmio mi moj najbolji prijatelj kojeg volim najviše na svijetu, a kad to isto napravi banka – to se zove kredit.

Kad vi prijatelju pozajmite novac – to se zove spašavanje prijatelja od novčanih nedaća, a kad banci ostavite na čuvanje svoje novce (Vi ih banci pozajmite) to se zove depozit. Deponirali vi svoje markice na račun u banci – to se događa svaki put kad primite plaću.

Kamata je nagrada onome koji posudjuje svoj novac drugome – nekad ste to vi pa imate kamatu na depozit, a nekad je to banka pa imate kamatu na kredit. To je onih 15kg žita i 15KM.

E sad, kako to ove gospođe banke zarađuju – nisu ovih 15 KM kamate profit!

Banka zarađuje na razlici iznosa nagrade (kamate) koju dobije  nakon davanja kredita i iznosa nagrade koji mora dati vama jer ste joj posudili (deponirali na račun) svoje novce. Zato je uvijek kamata na depozit manja od kamate na kredit. No, to još nije profit. Od ove razlike u kamatama treba najprije podmiriti troškove i platiti porez i tek tada eto profita! I ovo je ovakvo bilo od prve pozajmice prije nekoliko milenija pa sve do danas. Logika je ista, ostalo su nijanse.

Gospođe banke vole plastiku

E kad smo kod lijepih i modernih stvari jedna se osobito ističe – gospođe banke vole plastiku.

Bankovne kartice naravno.

E sad, svaka gospođa banka ima svoju viziju ljepote i stila pa bankovne kartice imaju vrlo šarolike stilove. Funkcija? Brže i bolje povezivanje prodavača kod kojeg želite potrošiti novac – s vašim novcem.

Osim po stilu i ljepoti kartice se dijele na debitne – u prijevodu možete potrošiti samo onoliko koliko imate – i na kreditne, banka će vam posuditi nešto novca za trošenje kod vašeg najomiljenijeg prodavača. Slobodno pogledajte svoju šaroliku plastiku - svaka kartica ima ove osnovne oznake raspodjele.

Tko je namrgođena teta u salonu s našim gospođama bankama?

To je Agencija za bankarstvo i ona je u službi nadzora banaka. Pazi da se sve odvija u najboljem redu i ovoj se agenciji svatko od nas može obratiti ako smatra da je banka povrijedila neko naše pravo. Banke su inače vrlo učtive gospođe koje imaju naviku slušati i ona pravila koja još uvijek nisu nametnuta ali se očekuje njihovo skoro nametanje. Zašto? Radi nas, sjetite se da svi mi držimo novce kod njih i da nitko od nas ne želi taj novac izgubiti.

E sad znate da zašto su banke ženskoga roda.