Dragan Bursać: Vraća li Čović druga Dodika u premijersku fotelju?

"Ako su informacije o dogovoru SNSD-a i HDZ-a tačne, onda se pred našim očima priprema političko uskrsnuće Milorada Dodika: od pravosnažno osuđenog i razvlaštenog predsjednika do pomilovanog premijera RS-a. Računica je sljedeća: HDZ-ova kandidatkinja Darjana Filipović ulazi u Predsjedništvo, Željka Cvijanović zadržava svoju stolicu, a zatim se otvara put prema Dodikovom pomilovanju."

Piše: Dragan Bursać, za portal Radiosarajevo.ba  

Ako su tačne informacije portala Istrag.ba tačne da su SNSD i HDZ već skicirali plan prema kojem bi budući saziv Predsjedništva BiH pomilovao Milorada Dodika, onda pred nama više nije priča o "političkom preživljavanju” čovjeka koji je pravosnažno osuđen. Pred nama je pokušaj njegovog institucionalnog uskrsnuća. I to ne bilo kakvog: prema tim informacijama, nakon pomilovanja Dodik bi se vratio pravo u izvršnu vlast, u fotelju predsjednika Vlade Republike Srpske.

Trending

Novi detalji užasa kod Bileće: Otkrivena uloga uhapšene Marije Ivković

Tu počinje priča koja je mnogo veća od jednog čovjeka, jedne presude i jednog pomilovanja.

Jer zakon vrata ostavlja otvorenim.

Šta kaže zakon?

Zakon Bosne i Hercegovine o pomilovanju daje Predsjedništvu BiH ovlaštenje da pomiluje osobe kojima je sankciju izrekao Sud Bosne i Hercegovine. Još važnije, pomilovanjem se može ukinuti ili skratiti mjera sigurnosti zabrane obavljanja poziva, djelatnosti ili dužnosti, mogu se ukloniti pravne posljedice osude, a može se odrediti i brisanje osude. Dodikov slučaj pritom ne spada među djela za koja zakon izričito zabranjuje pomilovanje; ta zabrana odnosi se na genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti. Drugim riječima, zakonski institut kojim bi se Dodiku mogao očistiti put prema političkoj funkciji postoji.

A Dodiku je upravo to potrebno.

Sud Bosne i Hercegovine pravosnažno ga je osudio, dok je Ustavni sud BiH kasnije vrlo precizno razdvojio izrečenu mjeru sigurnosti od pravnih posljedica osude koje nastupaju po sili zakona. CIK mu je zbog pravosnažne presude utvrdio prestanak mandata predsjednika Republike Srpske, a Sud BiH odbio njegovu žalbu. Dakle, pravna prepreka njegovom povratku u institucije nije politička metafora, već konkretna posljedica pravosnažne sudske odluke.

Zabranjeno preuzimanje teksta bez pismenog odobrenja Redakcije portala Radiosarajevo.ba!

Zato pomilovanje ovdje nije čin milosrđa prema osuđeniku. Ono bi bilo politički alat za vraćanje Milorada Dodika u izvršnu vlast.

I tu na scenu stupa Dragan Čović.

Računica je…?

Prema informacijama koje je objavila Istraga.ba, računica je sljedeća: HDZ-ova kandidatkinja Darjana Filipović ulazi u Predsjedništvo, Željka Cvijanović zadržava srpsku stolicu, a zatim se otvara put prema Dodikovom pomilovanju. Filipović je zaista kandidatkinja HDZ-a za hrvatsku članicu Predsjedništva, dok su HDZ i SNSD 13. jula u Mostaru javno potvrdili ono što su nam godinama "građanisti” pokušavali predstaviti kao politički brak pred razvodom: saradnja im, kazao je Čović, "funkcionira jako dobro" i žele da tako ostane i nakon izbora.

Dakle, osovina nije pukla.

Osovina je podmazana.

23.07.26. 11:45

Bursać: Može li Denis Bećirović obećati da neće ponovo u kolo sa HDZ-om i SNSD-om?

Treba biti oprezan

Ovdje, međutim, treba biti pravno precizan upravo zato što je politička opasnost ozbiljna. Objavljena interpretacija prema kojoj bi Filipović i Cvijanović mogle same, rezultatom 2:1, pomilovati Dodika nije pravno nesporna. Poslovnik Predsjedništva BiH za dužnosti koje je Parlamentarna skupština prenijela Predsjedništvu propisuje odlučivanje konsenzusom, dok se mehanizam odlučivanja dvojicom članova izričito uređuje za određene ustavne nadležnosti. Pomilovanje je Predsjedništvu dato državnim zakonom, pa bi pokušaj njegovog provođenja protiv volje trećeg člana gotovo izvjesno otvorio ozbiljan ustavnopravni spor.

Ali ko iz toga zaključi da opasnosti nema, opet će napraviti istu grešku koju bosanskohercegovačka politika pravi već trideset godina: čekati da protivnik dovrši posao kako bi tek tada počela čitati propise.

Jer važnija od današnje rasprave može li se to izvesti sa dva ili su potrebna tri glasa jeste činjenica da politički interes za Dodikovo pomilovanje očigledno postoji, da postoji zakonski institut kojim se njegove zabrane mogu uklanjati i da HDZ i SNSD u izbore ulaze kao partneri koji otvoreno najavljuju nastavak saradnje. Procedura će postati bojno polje tek poslije izbora.

14.07.26. 21:45

Bursać: Ako se planira hrvatska izborna jedinica, zašto ne zahvata pola RS u kome su živjeli Hrvati?

Četiri godine laži i naknadne pameti

A sada se vratimo nekoliko godina unazad i prisjetimo političkih mudraca koji su nas uvjeravali da gledamo nešto sasvim drugo.

Četiri godine slušali smo lidere Trojke kako nam objašnjavaju da je Milorad Dodik nikad slabiji, kako je novi politički dinamizam promijenio odnose, kako je evropski put razmekšao stare blokove i kako se između Čovića i Dodika pojavila pukotina kroz koju samo što nije provirila neka nova, funkcionalna Bosna i Hercegovina.

Predrag Kojović je još u aprilu 2025. govorio da je Čović kazao kako više ne može pratiti Dodika jer su "pređene određene linije". Samo nekoliko sedmica kasnije Kojović je već opisivao vlastito otrježnjenje, pričajući kako je Čović na sastancima Dodika nazivao "kretenom i idiotom", a potom ostao u savezu s njim. Ovog augusta otišao je korak dalje i Čovića nazvao "hohštaplerom", priznajući da je odnos prema lideru HDZ-a jedno od njegovih najvećih razočaranja i grešaka.

Lijepo.

Samo što se državna politika ne vodi naknadnim razočaranjima.

Četiri godine građanima se prodavala politička analiza koja je želju proglašavala činjenicom. Dodik je navodno slabio dok je njegova stranka zadržavala poluge moći. Čović se navodno udaljavao dok je HDZ čuvao partnerstvo. Osovina se navodno raspadala dok su njeni vlasnici redovno servisirali motor.

I sada, pred izbore 2026, dvojica ljudi za koje smo slušali da su politički razdvojeni sjede u Mostaru i govore potpuno drugim jezikom. Čović kaže da saradnja sa SNSD-om funkcionira "jako dobro" i želi njen nastavak poslije izbora. Dodik uzvraća podrškom HDZ-ovoj priči o izboru hrvatskog člana Predsjedništva. Njih dvojica čak zajednički otvaraju pitanje stavljanja van snage odluka visokih predstavnika.

Pa gdje je ta pukotina?

Gdje je taj historijski razlaz?

Gdje je politička smrt Milorada Dodika koju su nam najavljivali otprilike svakog drugog mjeseca?

Čović je cijelo vrijeme radio ono što ozbiljan politički igrač radi: čuvao vlastiti interes. Trojka je od njegovih taktičkih rečenica pravila stratešku promjenu. Kada bi Čović kazao nešto ružno o Dodiku iza zatvorenih vrata, u Sarajevu se slavilo "pucanje osovine”. Kada bi HDZ blokirao smjenu SNSD-ovih kadrova, govorilo se o komplikovanim procedurama. Kada bi Čović ponavljao da se partneri ne ostavljaju, to se nekako manje ozbiljno shvatalo od njegovih kurtoaznih rečenica izgovorenih pred predstavnicima Trojke.

10.07.26. 18:02

Dragan Bursać: Nije treći entitet, nego se neko… pravi lud

A račun plaćaš ti, poštovani čitatelju

Danas račun stiže na naplatu.

I mogao bi biti mnogo skuplji od jedne izgubljene političke procjene.

Jer ako se poslije izbora zaista krene u operaciju pomilovanja Milorada Dodika, to bi predstavljalo završni čin pretvaranja pravosnažne presude u privremenu političku neprijatnost. Sud osudi čovjeka. Izborna komisija mu oduzme mandat. Sud potvrdi zakonitost takve odluke. Ustavni sud potvrđuje ustavnopravne posljedice pravosnažne presude. A onda politički partneri pronađu mehanizam kojim će ga vratiti u izvršnu vlast.

Kakvu poruku nakon toga država šalje svakom budućem funkcioneru?

Da vrijedi poštovati njene institucije dok nemaš dovoljno moćne prijatelje?

Da pravosnažna presuda traje tek do sljedeće političke trgovine?

Da se isplati udarati na ustavni poredak ako iza sebe imaš dovoljno delegata, ministara, članova Predsjedništva i koalicionih partnera?

To je stvarna opasnost Dodikovog eventualnog pomilovanja. Mnogo veća od njegove nove funkcije.

Jer premijerska fotelja bila bi samo komad mobilijara. Prava pobjeda Milorada Dodika bila bi dokazivanje njegove najdugovječnije političke teze: da institucije Bosne i Hercegovine vrijede onoliko koliko traje politička volja da se njihove odluke provedu.

A Dragan Čović bi u toj priči mogao dobiti ulogu čovjeka koji mu je otvorio vrata.

Nipošto iz ljubavi.

Brak iz interesa najduže traje

Čović i Dodik odavno nemaju potrebu voljeti jedan drugoga. Dovoljno je da jedan drugome trebaju. Dodiku treba hrvatski politički partner na državnom nivou, HDZ-u treba partner iz Republike Srpske koji će podržavati njegov koncept "legitimnog predstavljanja", a obojici odgovara Bosna i Hercegovina u kojoj se moć proizvodi političkom trgovinom između etničkih centrala.

Zato je možda najveća obmana protekle četiri godine bila sama ideja da će se taj savez raspasti zato što je Trojka ušla u vlast.

Trojka je ušla u njihov prostor, a onda povjerovala da je promijenila njihove odnose.

Nije.

Čović je ostao Čović, Dodik je ostao Dodik, a kada je došao trenutak da se podvuče crta, lider HDZ-a sam kaže da saradnja sa SNSD-om funkcionira jako dobro i da želi njen nastavak poslije izbora.

Toliko o puknutoj osovini.

Jesmo li išta naučili i zašto nismo?

Zato vijest o mogućem pomilovanju treba shvatiti kao upozorenje prije izbora, a ne kao temu za zgražavanje poslije njih. Treba pratiti ko ulazi u Predsjedništvo, kakav će biti sastav domova naroda, ko će kontrolisati Ministarstvo pravde, kakva će mišljenja davati institucije uključene u postupak pomilovanja i, konačno, ko će imati političku snagu da eventualni pokušaj institucionalno zaustavi. Postupak pomilovanja prolazi kroz Komisiju za pomilovanje i Ministarstvo pravde prije nego što predmet stigne Predsjedništvu, pa cijela stvar ima više institucionalnih stanica na kojima će se vidjeti ko je spreman braniti presudu države, a ko Dodikov politički povratak.

I tu dolazimo do najgorče ironije.

Milorad Dodik možda zaista jeste danas slabiji nego prije nekoliko godina. Ostao je bez predsjedničkog mandata, nosi pravosnažnu presudu i politički teret kakav ranije nije imao. Ali čovjek može biti slabiji, a njegov sistem dovoljno jak da ga vrati.

Upravo to gledamo.

Zato pravo pitanje više nije je li Dodik politički oslabljen.

Pravo pitanje glasi: ko ga ponovo diže?

Ako se informacije o dogovoru pokažu tačnim, odgovor bi mogao biti porazno jednostavan.

Dragan Čović.

Čovjek čiju su navodnu svađu sa Dodikom lideri Trojke godinama prodavali kao dokaz vlastite političke genijalnosti mogao bi na kraju postati ključni saveznik u operaciji vraćanja pravosnažno osuđenog Milorada Dodika u sam vrh izvršne vlasti Republike Srpske.

A onda ćemo valjda ponovo slušati kako je Dodik nikad slabiji.

Samo što će nam to možda govoriti dok bude sjedio u premijerskoj fotelji.

* * *

Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Ja mislim" su isključivo lični stavovi autora tekstova i moguće da ne odražavaju stavove redakcije portala Radiosarajevo.ba.