Dr. Berisa Hasanbegović: Znate li da preko hiljadu žena svake godine oboli od raka dojke

Oktobar je mjesec kada se širom svijeta promovira borba protiv karcinoma dojke. Ali borba s karcinomom dojke nikada ne prestaje. Karcinom dojke je najčešći malignitet u ženskoj populaciji i čini 27 posto od ukupnog broja  novodijagnosticiranih malignoma, dok je u muškoj populaciji ispod 1 posto. U BiH je broj novootkrivenih slučajeva godišnje 1.152.

Piše: mr. sci. med. dr. Berisa Hasanbegović, Klinika za onkologiju, Institut za dijagnostiku i liječenje malignih bolesti UKC Sarajevo

Sve žene moraju biti svjesne činjenice o učestalosti karcinoma dojke i da stupanj izlječenja generalno ovisi o stadiju u kojem je bolest dijagnosticirana. Npr. kod tumora manjih od dva centimetra s negativnim limfnim čvorovima u pazušnoj jami stupanj izlječenja iznosi oko 97 posto!

Zato je jako važno u okviru cjelokupne zdravstvene politike afirmirati programe ranog otkrivanja, tzv. screening. Potpunom implementacijom ovih programa rezultate liječenja naših pacijenata s malignim oboljenjima bismo dalje približili onima koji se postižu u zemljama Zapadne Evrope.

Da li se slučajevi pojave karcinoma dojke povećavaju iz godine u godinu?

Tokom '80-ih godina prošloga stoljeća broj novootkrivenih karcinoma je porastao u SAD-u i zemljama Zapadne Evrope što može biti objašnjeno povećanim korištenjem mamografskog screeninga. Podaci iz istraživanja Surveillance, Epidemiology and End Results - SEER, provedenog u USA govore nam da se taj broj stabilizirao krajem '80-ih, ali da se povećala incidencija hormonski ovisnih karcinoma što može biti objašnjeno ili primjenom novih tehnologija u određivanju hormonskih receptora ili povećanim korištenjem hormonske nadomjesne terapije u žena u SAD-u.

Incidencija karcinoma dojke varira i najveća je u zemljama Sjeverne Evrope i Sjevernoj Americi dok je najniža u Aziji i Africi. Ta je varijabilnost rezultat ne samo različitosti okolišnih faktora nego i različitog načina života u pobrojanim regijama.

Pretpostavljena prevalencija karcinoma dojke u Evropi u 2010. g. bila je 3.763,070 slučajeva i u porastu je u usporedbi s prethodnim godinama, što može biti posljedica povećane incidencije, ali i poboljšanja tretmana ove bolesti.

Plan ranog otkrivanja karcinoma dojke podrazumijeva:

1. Mjesečni samopregled dojki od 20. godine života

2. Klinički pregledi dojki kod ljekara najmanje svake dvije godine počevši od 20. godine života, a svake godine preko 40. godine života.

3. Screening mamografije, snimanje dojke na posebnom rendgen-aparatu za dojku, mamografu, svake dvije godine kod žena starijih od 50 godina, kao i visoko rizičnih žena starih 40-50 godina. Žene mlađe od 40 godina sa slučajevima raka dojke u porodici ili drugim faktorima rizika, potrebu i učestalost mamografskih pregleda treba da dogovore sa svojim ljekarom.

Mnogi centri koji se bave radiološkim dijagnosticiranjem karcinoma dojke preporučuju godišnje screening mamograme za premenopauzalne žene koje imaju dijagnosticirane karcinome dojke u porodici. S obzirom na to da epidemiološki podaci govore da se u premenopauzalnih žena karcinom dojke pojavljuje u istoj dobi unutar jedne porodice, ovaj pristup sugerira ženama da sa screeningom počnu deset godina prije nego što je karcinom dojke dijagnosticiran kod najmlađeg člana porodice.

Šta podrazumijeva jedan pregled dojki?  

Klinički pregled obavlja ljekar i podrazumijeva inspekciju (vanjske promjene na koži dojke i bradavici) i palpaciju (pregled dodirom) dojki, pazuha i natključnih jama, tzv. regija limfne drenaže.

Slično kliničkom pregledu, svaka žena samostalno jedanput mjesečno, treba napraviti tzv. samopregled dojki. Bit samopregleda je zapamtiti strukturu svoje dojke. Da bi znali da prepoznate promjene, morate upoznati normalno stanje (oblik, teksturu i boju) svojih dojki.

Samo ako dobro upoznate svoje grudi, možete ljekara na vrijeme obavijestiti o svim eventualnim promjenama. Svrha samopregleda je isključivo uočavanje promjena na dojkama, a ne postavljanje dijagnoze.

Samopregled dojki treba raditi neposredno poslije menstruacije, odnosno između petog i desetog dana ciklusa. Tada dojke nisu otečene i tada najlakše mogu da se otkriju promjene u obliku i veličini, kao i eventualne kvržice.  

1. Ispred ogledala, u stojećem stavu, ispravljenih ramena i podbočenom položaju ispituju se veličina, oblik i boja dojki, simetričnost oblika dojki, odsustvo oteklina i drugih abnormalnosti

2. Podignite ruke i potražite iste promjene. Dok ste pred ogledalom, palcem i
kažiprstom nježno stisnite bradavice da bi eventualno otkrili sekret. Sekret može biti bjeličaste, žućkaste boje ili sukrvičav.

3. Sljedeći korak je pregled dojki u ležećem položaju. Desnom rukom opipava se lijeva dojka i obratno. Za opipavanje dojke koristite jagodice ispravljena tri prsta (kažiprst, srednji i domali), koriste se srednje jak pritisak i kružni pokreti prstiju.

4. Važno je da opipavanjem pokrijete cijele dojke, od ključne kosti do početka stomaka i od jedne do druge pazušne jame.

5. Pregledanje dojke možete početi od bradavice, krećući se u sve većim koncentričnim krugovima ka spoljašnjim dijelovima dojke.

6. Od značaja je i da za dijelove dojke neposredno ispod kože primijenite blaži, a za dublje strukture intenzivniji pritisak prstima.

7. Konačno, pregledajte svoje dojke u stojećem ili sjedećem položaju. Pregledanje je najpogodnije izvršiti nakon tuširanja, kada je koža vlažna i klizava.

Koji je prvi alarm da žena treba odmah da se javi ljekaru?

Svaka nova promjena koju žena napipa u dojci trebala bi biti dodatno klinički i radiološki evaluirana. 

Ljekaru se odmah obratite ako primijetite:

1. Neuobičajenu razliku u veličini i obliku dojki

2. Malu izraslinu ili čvorić na bilo kom dijelu dojke

3. Jamice na dojci, nabiranje, oteklinu

4. Da je došlo do promjene položaja ili uvlačenja bradavice

5. Crvenilo, bolnu osjetljivost, osip, oticanje dojke ili bradavice

6. Neuobičajen iscjedak iz bradavice

Upamtite: većina čvorića u dojci je dobroćudne prirode!

Radiološki pregled

Radiološka evaluacija podrazumijeva metode poput ultrazvuka, magnetne rezonance (MRI) i mamografije.

Do 40 godina, žljezdano tkivo dojki je drugačije gustoće i mamografski pregled je manje senzitivan. U ovoj populaciji se umjesto mamografije može raditi MRI pregled dojki.

Senzitivnost MRI dojke je >75 posto; mamografije i ultrazvuka <40 posto. Kombinacija MRI i mamografije ima senzitivnost oko 95 posto, što nam govori da bi to mogla biti razumna strategija u procesu provedbe screeninga u mlađih žena s visokim rizikom od nastanka karcinoma.

Svaka klinička i/ili radiološka sumnja na malignitet je dovoljna da se pacijentica uputi na multidisciplinarni konzilijarni pregled kojim se određuje dalji put dijagnostičkih pretraga i daljnja terapija. To je najkvalitetniji, najispravniji a ujedno i najpristupačniji put u dijagnostici i terapiji malignih oboljenja dojke.

Žene vrlo često ne odlaze ljekaru godinama, jer nemaju uvjete ili jednostavnu nemaju tu kulturu.

Ponekad i vrlo obrazovane žene iz veoma urbanih sredina ne odlaze ljekaru redovno, a ponekad u strahu od potencijalne dijagnoze maligne bolesti svjesno odlažu odlazak ljekaru do trenutka kada ih neki simptom natjera na to.

Aktivna edukacija stanovništva kako kroz zdravstvene programe tako i putem medija je apsolutno neophodna kako bi se podigla svijest i znanje o ovom oboljenju, kao i modalitetima dijagnosticiranja i liječenja.

Pratite forum portala Radiosarajevo.ba - registrirajte se, komentirajte, predlažite teme!