Dr. Armin Kržalić: Između sigurnosti i razvoja – slučaj oduzimanja dozvole za proizvodnju dronova

9
Radiosarajevo.ba
Dr. Armin Kržalić: Između sigurnosti i razvoja – slučaj oduzimanja dozvole za proizvodnju dronova
Foto: Vlada FBiH / Armin Kržalić o odluci vezanoj za dronove bh. proizvodnje

Odluka Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH o oduzimanju dozvole kompaniji BNT – Tvornica mašina i hidraulike d.d. Novi Travnik za proizvodnju dronova otvara složen niz pitanja koja se istovremeno tiču nacionalne sigurnosti, pravne države i strateškog razvoja namjenske industrije Bosne i Hercegovine.

Piše: Prof. dr. Armin Kržalić, za Radiosarajevo.ba*

Kao industrija od posebnog državnog interesa, sektor proizvodnje naoružanja i vojne opreme zahtijeva stroge regulatorne mehanizme, tehničke standarde, transparentnost i institucionalni nadzor, ali istovremeno traži i dosljednu razvojnu politiku, dugoročnu viziju i stabilno strateško okruženje.

Snježne padavine paralizirale željeznički saobraćaj: Putnici u Kninu zarobljeni u vozu 12 sati

Snježne padavine paralizirale željeznički saobraćaj: Putnici u Kninu zarobljeni u vozu 12 sati

Sigurnosna dimenzija odluke

Sa aspekta sigurnosti, temeljno pitanje odnosi se na motiv i osnovu odluke: ako su tokom nadzora zaista utvrđeni ozbiljni propusti i kršenja odredbi Zakona o proizvodnji naoružanja i vojne opreme, tada reakcija institucija predstavlja ne samo pravnu obavezu, već i sigurnosni imperativ.

Proizvodnja bespilotnih letjelica spada u kategoriju osjetljive vojne tehnologije sa izraženom dvostrukom namjenom, civilnom i vojnom i kao takva je predmet pojačanog međunarodnog nadzora i kontrole.

Zabranjeno preuzimanje teksta bez pismenog odobrenja Redakcije portala Radiosarajevo.ba!

Institucionalna sposobnost države da spriječi zloupotrebe, nezakonitu proizvodnju, devijacije u transferu tehnologije ili neovlašteno raspolaganje vojnim kapacitetima direktno utiče na reputaciju BiH kao pouzdanog i odgovornog aktera u sigurnosnom sistemu međunarodne zajednice. Stoga, gledano iz sigurnosne perspektive, oštra i odlučna reakcija institucija, ukoliko je zasnovana na verificiranim nalazima i pravno validnim procedurama, doprinosi jačanju nacionalne sigurnosti, kontrolne funkcionalnosti države i pouzdanosti regulatornog okvira.

Razvojni aspekt i implikacije za namjensku industriju

Istovremeno, ova odluka ima ozbiljne razvojno-ekonomske posljedice. Namjenska industrija BiH predstavlja jedan od rijetkih industrijskih sektora sa:

  • dugom tradicijom,
  • izgrađenim kadrovskim i tehničkim kapacitetima,
  • značajnim izvoznim potencijalom,
  • strateškim značajem u savremenim sigurnosnim doktrinama.

Posebno, razvoj bespilotnih letjelica predstavlja globalni trend i jednu od ključnih tehnologija savremenog ratovanja, sigurnosti, nadzora i industrijskog razvoja. Oduzimanje dozvole kompaniji koja je jedna od nosilaca domaćih kapaciteta u ovoj oblasti:

  • kratkoročno zaustavlja istraživačko-tehnološki razvoj,
  • smanjuje konkurentnost bosanskohercegovačke namjenske industrije,
  • potencijalno dovodi do gubitka stručnog kadra i tehnološkog znanja,
  • slabi poziciju BiH na regionalnom i međunarodnom tržištu vojnih tehnologija.

Zbog toga se ova odluka ne može posmatrati samo kao administrativno-sigurnosna mjera, već kao potez koji ima strateški razvojni efekat.

Pitanje institucionalnog i sistemskog okvira

Treća dimenzija odnosi se na pitanje sistemske uređenosti sektora.

Ključno je razmotriti:

  • da li je problem isključivo u kompaniji i njenim eventualnim propustima,
  • ili je problem dublje prirode i odnosi se na nejasno definisane procedure, političke utjecaje, nedostatak dugoročne industrijske strategije i fragmentiran regulatorni okvir na državnom nivou.
Helez o zabrani proizvodnje dronova u BNT-u: "Nadam se da će se ova odluka preispitati"

Helez o zabrani proizvodnje dronova u BNT-u: "Nadam se da će se ova odluka preispitati"

Bosna i Hercegovina nema jasno definisanu, objedinjenu i dugoročnu državnu strategiju razvoja namjenske industrije, posebno u segmentu novih tehnologija poput dronova.

U tom kontekstu, ovakve odluke mogu izgledati reaktivne i parcijalne, umjesto da budu dio koherentne politike koja istovremeno garantuje sigurnost i potiče razvoj.

Balans između sigurnosti i razvoja

Savremeni sigurnosni sistemi insistiraju na modelu u kojem su dvije dimenzije u ravnoteži:

1. stroga usklađenost sa zakonom, licenciranjem i nadzorom, bez izuzetaka i privilegija, jer je to temelj pravne države i sigurnosne stabilnosti;
2. strateška podrška industrijskom razvoju, uz stvaranje institucionalnih, normativnih i finansijskih uslova za inovacije, istraživanja i modernizaciju.

Na kraju, ako odluka ostane samo represivnog karaktera, bez paralelno prikazane vizije kako država planira razvijati ovaj sektor u budućnosti, ona se može posmatrati kao faktor slabljenja industrijskih kapaciteta.

Suprotno tome, ako je praćena jasnom namjerom izgradnje kvalitetnijeg, transparentnijeg i strateški usmjerenog sistema, može imati i pozitivnu dugoročnu funkciju. Samo takav balans može istovremeno garantovati nacionalnu sigurnost, tehnološki napredak i međunarodnu vjerodostojnost Bosne i Hercegovine u oblasti namjenske industrije.

*Autor je profesor Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu

* * *

Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Ja mislim" su isključivo lični stavovi autora tekstova i moguće da ne odražavaju stavove redakcije portala Radiosarajevo.ba

NAPOMENA O AUTORSKIM PRAVIMA:

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu".

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, isti dan kad je kolumna objavljena, može to isključivo uz pismeno odobrenje Redakcije portala Radiosarajevo.ba.

Nakon dozvole, dužan je kao izvor navesti portal Radiosarajevo.ba i, na najmanje jednom mjestu, objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti tek 24 sata nakon naše objave, uz dozvolu uredništva portala Radiosarajevo.ba, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (9)

/ Povezano

/ Najnovije