BiH ne smije biti ostavljena na margini EU
Pišu Mirza Ćatibušić i Bronagh Ćatibušić
za Irishtimes.com
Prije 20 godina, Bosna i
Hercgovina je bila poprište pokolja. Europa nije ništa konkretno uradila
da zaustavi rad dok više od 100.000 ljudi nije poginulo i još nekoliko
puta toliko ranjeno. Danas rat nije stvar svakodnevnice, ali u Bosni, problemi
proizašli iz rata, ostaju nerazriješnjeni.
U toku je pronalaženje rješenja za probleme prošlosti i razvoj regije. Ključna
stvar u ovom procesu je proširenje Evropske unije (EU). To je istaknuto na
konferenciji održanoj 24. maja, koju je organizovalo Predstavništvo Irske u EU.
U svom obraćanju zamjenik premijera Irske Tánaiste Eamon Gilmore izrazio
je zabrinutost zbog manjka napretka u Bosni i Hercegovini za dostizanje
kriterija za članstvo u EU, što ima ozbiljne posljedice, ne samo za Bosnu, već
i za cijelu Europu.
Povratak u rat?
Kao Europljani moramo se
zapitati: Da li želimo trajni mir na našem kontinetu? Da li želimo
stabilnost i reforme koje integracija u EU može ponuditi? Ili možda želimo
rizikovati "mogući povratak u nestabilnost kojem smo svjedočili
1990-ih", za koji je Tanaiste upozorio da se može dogoditi stagniranjem
balkanskih naroda u članstvu u EU.
Dok se Hrvatska sprema da pristupi EU 1. jula, kao i zemlje regiona, prije svih
Srbija, Bosna se suočava sa povećanom marginalizacijom.
Izostavljanje BiH van EU nije u
interesu naroda BiH. EU insistiranje na suštinskim reformama
mogle bi biti od koristi za hiljade porodica koje su gladne dok
političari uživaju u luksuznom životu i pokazuju malo želje za promjenu statusa
quo.
Put u članstvo EU bi trebalo
biti nešto u čemu bi svi narodi BiH učestvovali. Trebalo bi promovisati
uzajamno razumjevanje, a ne ovjekovječenje podjele neraskidivog Daytonskog sporazuma.
Ovaj sporazum je 1995. okončao rat, ali i legitimizirao posljedice
etničkog čišćenja razdvojivši zemlju na dva entiteta (Republiku Srpsku i
Federaciju BiH). Istina je da je Daytonski sporazum zaustavio rat u kojem su se
dogodile neke od najvećih grozota na Europskom tlu još od 2. svjetskog rata,
uključujući opsadu Sarajeva i pokolj u Srebrenici. Kako god, nije uspio
ustanoviti stabilnu državu.
EU ima potencijal da ponudi bolju budućnost. Ministrica evropskih
poslova Irske Lucinda Creighton i komesar za proširenje EU Štefan
Füle su na konferenciju u Farmleighu izjavili: "Sa pristupanjem
Hrvatske EU će doslovno dotaći BiH, zajednička granica sa EU može
postati pravi most ako se država usredoči na reforme".
Nesrećom, čini se da EU, umjesto da zahtijeva svoje uslove za osiguranje
ovih reformi, više praktikuje da
povladuje hirovima bosanske
političke elite. Vodeći političari, bez obzira na etnicku pripadnost, ne
mare za reformu, te profitiraju iz sadašnje inertia-e.
Moraju biti donesene teške odluke. EU mora shvatiti da njen pristup Bosni i
Hercegovini nije urodio plodom. Republika Srpska, efektivno sa odobrenjem međunarodne zajednice, djeluje kao samodovoljan
feud, dok su u Federaciju političari više zabrinuti zadobijanjem ličnog
uticaja i međustranačke svađe nego za zaštitu interesa BiH.
EU je kompletno obmanuta ako misli da će ove ukopane vlasti riješiti situaciju. Ako EU ne
poduzme akcije u korist naroda BiH, ulazak zemlje u EU će se zaustaviti.
Obnovljene tenzije
Ako je to slučaj EU će biti direktno odgovorna za stvaranje izolirane,
siromašne zemlje koja bi mogla dovesti do obnove tenzija u regionu. Europa
ne smije biti saučesnik u alienaciji Bosne, potrebna je nova prespektiva.
Kako se Tánaiste obratio u debati 16. maja "sada je vrijeme za temeljno razmatranje angažmana EU u Bosni i Hercegovini".
U posljednim sedmicama predsjedovanja Europskom unijom Irska može iskoristiti
priliku za takvu promjenu, za dobrobit naroda BiH i istinski ujedinjene
Europe.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.