Bh. srednjoškolci učili kako da otpad postane biznis

Učenici završnih razreda sarajevske Druge gimnazije nalaze se na desetodnevnom putovanju u švedskom gradiću Vetlandu, što je dio trogodišnje tradicionalne razmjene učenika sa tamošnjom Njudungsgymnasiet. Tim povodom, u nekoliko nastavaka objavljujemo njihov dnevnik putovanja koji pišu učenici. 

Prvi nastavak čitajte na ovom linku
Drugi nastavak čitajte na ovom linku

Piše: Deni Kukavica, učenik Druge gimnazije
Foto: Adisa Marshall, profesorica

Polako se počinjemo oporavljati od dugog i napornog puta, i postajemo dio švedske svakodnevnice. Dan je počeo u 8 ujutro odlaskom u školu - baš kao i svaki drugi radni dan u Sarajevu. Ipak, gimnazija je poslužila samo kao mjesto okupljanja bh. srednjoškolaca za posjet postrojenju za otpad i postrojenju za prečisćavanje otpadnih voda.

Postrojenje za otpad nalazi se nadomak Vetlande i zauzima  površinu od 40 hektara. Po dolasku dobili smo fluorescentne prsluke od naših vodiča, kako bismo ispoštovali striktne sigurnosne protokole. Postrojenje se sastoji od nekoliko dijelova – prvi dio postojenja je zapravo ulazna stanica, na koju dolaze građani, ali i kamioni iz obližnjih fabrika, kako bi donijeli svoj otpad. Građani, koji imaju visok nivo ekološke osvještenosti razdvajaju svoj otpad još u kući – crvene kese za smeće sadrže sve materijale koje se mogu spaliti, dok zelene kese sadrže drugi otpad. Iz ulazne stanice, otpad, u zavisnosti od svog hemijskog sastava nastavlja svoj put prema jednoj od slijedećih stanica:
reciklažnom postrojenju,
visokoj peći,
postrojenju za obradu metala,
postrojenju za obradu organskog kućnog otpada ili
deponiji. 

U reciklažnom postrojenju se obrađuju plastične boce i druga plastika; visoka peć spaljuje crvene kese za smeće i tako proizvodi termalnu energiju kojom se griju kuće u Vetlandi; postrojenje za obradu metala uklanja sve hemijske aditive sa metala te ih dalje šalje u talionice diljem Švedske. U postrojenju za obradu organskog kućnog otpada, ostaci hrane se pretvaraju u ukapljeni naftni plin (LPG) te se prodaje na benzinskim pumpama – interesantna je činjenica da jedna kesa organskog kućnog otpada daje dovoljno plina za 3 kilometra vožnje.

Švedski sistem obrade otpada je toliko efikasan da se čak 97% otpada preradi i ponovno upotrijebi, a samo 3% otpada završava na deponijama, koje mogu dosegnuti do 15 metara visine. Ipak, čak su i deponije maksimalno iskorištene – Šveđani sakupljaju metan, koji je nusprodukt organskog raspadanja, te ga koriste kao izvor termalne energije.

Ipak, ovaj nevjerovatno efikasni i razvijeni sistem upravljanja otpadom je samo jedan u nizu napora koji Šveđani čine kako bi zaštitili svoj okoliš. 

Nakon posjete postrojenju za otpad posjetili smo i postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda. To veliko postrojenje, koje je udaljeno 30 kilometara od centra Vetlande, sakuplja svu otpadnu vodu koja se proizvodi u Vetlandskom okrugu (uključujući kanalizacione vode, vodu koja se koristi u industrijskim procesima, itd.). Voda se pročišćava kroz nekoliko faza, u kojima se redom uklanjanjaju velike čestice i prašina, potom višak hemijskih aditiva i višak fosfora. Ovaj proces je primarno mehanički i bioloski, jer se želi izbjeci upotreba skupih i štetnih hemikalija, pa stoga traje nekoliko dana. Nakon tog vremena, prečišćena voda je toliko čista da se ispušta u rijeke i karakteriše se kao sigurna za piće.

Nakon posjete postrojenjima, srednjoškolci Druge gimnazije su odmjerili snage u nogometu i dodgeballu sa svojim švedskim vršnjacima; a potom smo proveli nekoliko sati rješavajući zahtjevne izazove u zabavnom parku Boda Borg.

(Nastavit ce se…)