Akademik Esad Duraković: HAZU u funkciji agresivne politike prema BiH

10
Radiosarajevo.ba
Akademik Esad Duraković: HAZU u funkciji agresivne politike prema BiH
Foto: Arhiv / Akademik Duraković o dokumentu HAZU-a

Agresija susjednih država na BiH, odnosno njihovih režima, traje već skoro tri decenije. Najprije je to bila vojna agresija a potom, dugo već, vrši se politička/diplomatska agresija.

U tom kontekstu valja spomenuti – da ne bih bio pogrešno shvaćen – da svoje kritike agresivne politike institucija Republike Hrvatske nikada i nipošto ne poistovjećujem sa hrvatskim narodom, s Hrvatima općenito.

Piše: Akademik Esad Duraković za portal Radiosarajevo.ba

Sarajevska policija objavila nove detalje napada na Kovačićima: Uhapšene dvije osobe

Sarajevska policija objavila nove detalje napada na Kovačićima: Uhapšene dvije osobe

Riječ je, dakle, o institucijama. Isto tako, u ovom kontekstu je zanimljivo i važno naglasiti da Bošnjaci i Hrvati u svojoj povijesti nisu međusobno ratovali dok ih u konflikt nije uveo HDZ koji ne posustaje u tome. Naprotiv. Najzad, najviša međunarodna pravnička instanca osudila je Hrvatsku za Udružen zločinački poduhvat, ali se uprkos tome agresivnost hrvatske politike prema BiH stalno pojačava. O tome svjedoči i jedan dokument koji – moram priznati – apsolutno nisam očekivao, koji je u najmanju ruku šokantan jer stiže iz krovne hrvatske naučne institucije – iz HAZU.

Ova institucija u svome dokumentu, pod naslovom PRILOZI HAZU ZA ZAŠTITU HRVATSKIH NACIONALNIH INTERESA PRILIKOM PREGOVORA REPUBLIKE HRVATSKE S BOSNOM I HERCEGOVINOM, CRNOM GOROM I SRBIJOM U POGLEDU NJIHOVA ULASKA U EUROPSKU UNIJU, čitamo stavove – dakle, s najvišim autoritetom – koji ostavljaju u šoku bosanske patriote. Tu se između ostaloga, zahtijeva izmjena Izbornog zakona prema Čovićevom nacrtu, a zatim se jasno, eksplicirano zahtijeva treći (hrvatski) entitet u BiH:

„Priznati pravu, osloboditeljsku ulogu Hrvatskoj i Hrvatima u uspostavi i obrani države od srpske agresije te prestati lažno optuživati Hrvate pred sudovima; osigurati ravnopravnost hrvatskog naroda, tj. treći entitet i sva prava koja iz toga proizlaze; odmah osigurati ravnopravnost hrvatskog jezika i slobodu djelovanja hrvatskih medija i kulturnih institucija…“ (info.hazu.hr)

Šteta koja se ovim nanosi odnosima dviju država, odnosnima Bošnjaka i Hrvata, zaista je nemjerljiva. Poenta je u tome što Čovićevi segregacijski zahtjevi (istovjetni aparthejdu) dobivaju sada i svoju ovjeru od najviše naučne institucije u Republici Hrvatskoj. Konsekventno, to je ovjera agresije prema BiH a koja traje već tri decenije, uprkos UZP koji se ovim i akademijski amnestira.

Dakle, agresivnost institucija susjedne zemlje, pravomoćno i autoritativno optužene za UZP, ušla je ovim u novu fazu. Moram priznati da ovako nešto nisam uopće i nikada očekivao, znajući da se akademije nauka ne bave takvim stvarima, ili se ne bi smjele baviti njima. Umjesto relaksacije odnosa, ide se ka zaoštravanju, jer se na tako visokoj razini daje podsticaj segregacijskim snagama u BiH i direktno se, institucijski, zadire u njeno ustavno uređenje, s očiglednim ciljem pripajanja dijela BiH („trećeg entiteta“) susjednoj zemlji. Ovaj dokument dočekujem s dubokim razočarenjem i žaljenjem.

U svemu tome treba podvući još barem dvije stvari:

Prvo, ovim je HAZU ušla u „prostor“ dnevnopolitičkih odnosa sa susjednom zemljom. Time ne nanosi štetu samo BiH nego i vlastitom autoritetu: ne može HAZU ostati istom nakon ovakvog zahtjeva, nakon ovog nasrtaja na suverenu susjednu BiH.

Drugo, i u vezi s tim, HAZU ovim činom/dokumentom neodoljivo podsjeća, nažalost, na SANU i njenu proizvodnju memorandumā koji su nanijeli samo zlo narodima i cijeloj regiji.

Zar tako nešto može stići i iz HAZU?! Kuda nas to vode ove politike i podaničke „najviše“ institucije?!

Može li ANUBiH nakon ovoga surađivati sa HAZU kao da se ništa desilo nije?!

* Autor je član Akademije nauka i umjetnosti BiH

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (10)

/ Povezano

/ Najnovije