Žuti zubi samo su upozorenje: Stomatolog objašnjava šta duhanski dim radi usnoj šupljini

Promjena boje zuba, neugodan zadah i tamne naslage najvidljiviji su tragovi dugogodišnjeg pušenja. Ipak, ono što se vidi u ogledalu predstavlja samo dio problema. Izloženost duhanskom dimu utiče i na zdravlje gingive, potpornu strukturu zuba i oralnu sluznicu, ali i na uspješnost brojnih stomatoloških zahvata.

Specijalistica Dentalne patologije i endodoncije prof. dr. sc. Alma Konjhodžić navodi da se u svakodnevnoj praksi često susreće s pacijentima kod kojih su promjene u usnoj šupljini direktno povezane s konzumiranjem cigareta.

Kako cigarete mijenjaju izgled i zdravlje zuba?

"Problem prvenstveno nastaje tokom sagorijevanja duhana, kada se oslobađa veliki broj štetnih hemijskih jedinjenja. Duhanski dim sadrži više od 7.000 štetnih supstanci, među kojima je najmanje 70 poznatih kancerogena. Visoka temperatura i sastojci dima nadražuju oralnu sluznicu, dok se čestice talože na zubnoj cakleni, ispunima, krunicama i drugim površinama u usnoj šupljini", objašnjava dr. Konjhodžić.

Vremenom se stvaraju tvrdokorne pigmentacije, a površina zuba postaje pogodnija za nakupljanje plaka. Takvo okruženje otežava održavanje oralne higijene i povećava rizik od nastanka karijesa, upale gingive i propadanja potpornog aparata zuba.

Dugotrajna izloženost duhanskom dimu ne mijenja samo boju prirodnih zuba. Pigmentacije se mogu pojaviti i na kompozitnim ispunima, krunicama i drugim protetskim radovima, zbog čega se postignuti estetski rezultati kod pušača teže održavaju.

"Dugoročne posljedice pušenja cigareta se kreću od estetskih nepravilnosti, neugodnog zadaha i osjećaja suhoće usta do hroničnih upala, parodontopatije, sporijeg zarastanja rana i ozbiljnih oboljenja oralne sluznice”, dodaje dr. Konjhodžić.

Stomatološki tretmani kod pušača mogu imati slabije rezultate

Kod pacijenata koji nastavljaju pušiti znatno je teže dugoročno sačuvati rezultate profesionalnog čišćenja, poliranja i izbjeljivanja zuba. Naslage i pigmentacije mogu se brzo vratiti, dok ispuni i protetski radovi postepeno gube prvobitnu boju.

"Pušenje može dodatno zakomplikovati hirurške zahvate. Nakon vađenja zuba kod pušača se češće javljaju bolne i suhe rane, regeneracija tkiva je usporena, a povećan je i rizik od komplikacija nakon ugradnje dentalnih implantata", upozorava prof. dr. sc. Alma Konjhodžić.

Na ishod stomatološke terapije utiču dužina pušačkog staža, broj popušenih cigareta, učestalost pušenja, kvalitet oralne higijene i opće zdravstveno stanje pacijenta.

Mogu li bezdimne alternative pomoći u očuvanju izgleda zuba?

"Potpuno odricanje od cigareta najefikasniji je način zaštite oralnog i općeg zdravlja", naglašava dr. Konjhodžić.

Iskustva iz prakse pokazuju da prestanak pušenja za mnoge predstavlja složen i zahtjevan proces. Uprkos brojnim pokušajima, dio pušača ne uspijeva trajno promijeniti ovu naviku.

Prelazak s cigareta na proizvode bez sagorijevanja kod pojedinih pacijenata može olakšati održavanje rezultata stomatoloških tretmana.

"Kod punoletnih pušača koji ne žele ili ne uspijevaju prestati pušiti, provjereni proizvodi bez sagorijevanja, za koje dosadašnja istraživanja ukazuju na potencionalnoj smanjenoj štetnosti u odnosu na cigarete, mogu se razmatrati kao dio pristupa smanjenju izloženosti materijama koje nastaju sagorijevanjem duhana", kaže. dr. Konjhodžić.

Kod proizvoda koji ne sagorijevaju duhan ne nastaju klasični duhanski dim i katran, zbog čega se na površini zuba ne stvaraju iste vrste ljepljivih naslaga kao prilikom pušenja cigareta.

"Kod pacijenata koji su klasične cigarete zamijenili bezdimnim proizvodima uočila sam sporije ponovno nastajanje pigmentacija nakon poliranja i izbjeljivanja zuba. Kod pojedinih pacijenata smanjili su se i neugodan zadah, osjećaj suhoće usta i peckanje jezika", zaključuje dr. Konjhodžić.