Vježbanje na zagađenom zraku: Stručnjaci objašnjavaju šta se događa našem tijelu

Trčanje, vožnja bicikla i druge aktivnosti na otvorenom imaju brojne zdravstvene koristi, ali u gradovima se sve češće postavlja pitanje koliko zagađen zrak mijenja rizike povezane s vježbanjem.

U autorskom tekstu za BBC, zdravstvena novinarka Melissa Hogenboom opisuje vlastito iskustvo trčanja londonskim ulicama i dilemu s kojom se susreću mnogi rekreativci - da li fizička aktivnost uz prometne saobraćajnice i u zagađenom zraku može napraviti više štete nego koristi?

Odgovor stručnjaka koje Hogenboom citira nije jednostavan, ali je ohrabrujući: u većini slučajeva koristi vježbanja ipak nadmašuju rizike od zagađenja zraka. Ipak, postoje načini da izloženost štetnim česticama značajno smanjimo.

Trending

Björn Ognibeni na NetWorku 14 otkriva šta biznisi mogu naučiti od Kine

Zagađenje zraka povezano je s brojnim zdravstvenim problemima, uključujući bolesti srca i pluća, a istraživanja posljednjih godina sve više ukazuju i na moguće posljedice po druge organe.

Audrey de Nazelle, stručnjakinja s Imperial College London, za BBC navodi da se ranije zagađenje zraka uglavnom povezivalo s respiratornim bolestima. Danas se, međutim, istražuju i veze s kardiovaskularnim bolestima, dijabetesom, kognitivnim funkcijama i reproduktivnim zdravljem.

02.09.26. 14:00

Zdravlje bez rizika: Mitovi o suncu, vježbanju i prirodnim namirnicama

Poseban problem predstavljaju PM2,5 čestice - mikroskopski zagađivači koji mogu prodrijeti duboko u pluća, a potom prijeći i u krvotok.

Hogenboom posebno izdvaja istraživanje koje je analiziralo podatke o više od 29 miliona ljudi i pronašlo povezanost između određenih oblika zagađenja zraka i većeg rizika od Parkinsonove bolesti. Među zagađivačima koji su bili predmet istraživanja bile su i PM2,5 čestice.

Haneen Khreis, epidemiologinja sa Univerziteta Cambridge i koautorica istraživanja, objašnjava da su čestice ove veličine dovoljno sitne da mogu prodrijeti kroz zaštitne barijere organizma, oštetiti krvne sudove i dospjeti do mozga.

Exercising outdoors is great for your physical and mental health, but running or cycling near busy roads can increase your exposure to polluted air, particularly from vehicle exhaust.

The good news is that, in general, the health benefits of regular exercise outweigh the risks… pic.twitter.com/XUWfUT5etw

— The Public Purview (TPP) (@publicpurviewpk) September 21, 2026

Osim PM2,5 čestica, tu su i drugi zagađivači poput dušikovog dioksida, koji je posebno povezan s cestovnim saobraćajem i može izazvati upalu pluća.

Tokom trčanja udišemo više zagađenog zraka

Fizička aktivnost dodatno komplikuje situaciju jer tokom intenzivnog vježbanja dišemo brže i dublje.

To znači da trkač ili biciklista može udahnuti veću količinu zagađenog zraka nego osoba koja se istom rutom kreće sporije.

Ipak, Rudy Sinharay, pulmolog i specijalista za bolesti pluća s Imperial College London NHS Trusta, upozorava da ni automobil nije nužno sigurno utočište. Izloženost zagađenju može biti značajna i unutar vozila, dok biciklista koji se kreće može biti izložen drugačijem nivou zagađenja zbog strujanja zraka.

Vježbanje ipak donosi velike koristi

Uprkos rizicima, stručnjaci ne savjetuju odustajanje od fizičke aktivnosti.

De Nazelle ističe da zdravstvene koristi hodanja, trčanja i vožnje bicikla uglavnom nadmašuju štetne efekte zagađenja zraka. Istraživanja pokazuju da fizička aktivnost može smanjiti rizik od prerane smrti čak i u zagađenim sredinama.

Compared to other toxins in the environment like plasticizers and pesticides, outdoor air pollution is the most harmful type based on current evidence causing millions of deaths per year.

Using an air quality index (AQI) is one way to tell how polluted the air you’re breathing…

— TIME (@TIME) September 13, 2025

Međutim, to ne znači da je svejedno gdje vježbamo.

Jedno istraživanje koje Hogenboom navodi uporedilo je dvosatnu šetnju kroz park s dvosatnom šetnjom uz prometnu londonsku ulicu. Kod osoba koje su šetale u čišćem okruženju zabilježena su veća poboljšanja funkcije pluća i krvnih sudova. Kod osoba s hroničnom opstruktivnom plućnom bolešću izloženost zagađenju bila je povezana i s pogoršanjem simptoma.

Drugim riječima, vježbanje može ublažiti dio štetnih efekata zagađenja, ali zagađenje istovremeno može umanjiti koristi koje dobijamo fizičkom aktivnošću.

Nekoliko ulica može napraviti razliku

Ako živimo u gradu, ne moramo odustati od trčanja na otvorenom. Stručnjaci savjetuju da biramo parkove, zelene površine i manje prometne ulice.

Prema de Nazelle, udaljavanje samo jednu ili dvije ulice od najprometnijih saobraćajnica može smanjiti izloženost zagađenju za 20 do 30 posto. Korištenje sporednih ulica može dodatno pomoći.

A growing body of research is showing how breathing polluted air impairs the immune system’s ability to regulate inflammation—and can lead to other serious health conditions
https://t.co/dLqnZ8jyp8

— National Geographic (@NatGeo) October 4, 2023

Važno je, također, izbjegavati periode najvećih saobraćajnih gužvi. Khreis upozorava da vozila koja stoje u kolonama mogu stvarati lokalne „hotspotove“ zagađenja. Tokom toplih i sunčanih dana treba obratiti pažnju i na povećane koncentracije prizemnog ozona.

Korisno je prije treninga provjeriti i indeks kvaliteta zraka. Kada je zagađenje posebno visoko, stručnjaci savjetuju da se trening prebaci u zatvoren prostor ili na lokaciju s čišćim zrakom.

How to minimise the amount of polluted air you inhale while exercising https://t.co/e44sy7oL8x via @BBC_Future

— Paul Andrews @ The Leadership Index #fbpe (@leadershipindex) September 21, 2026

Kako zaključuje Hogenboom, individualni izbori mogu pomoći, ali dugoročno rješenje nije samo na pojedincima. Haneen Khreis naglašava da je zagađenje zraka prije svega sistemski problem i da je najefikasnija zaštita stanovništva smanjenje emisija na njihovom izvoru.

Do tada, za one koji žele ostati fizički aktivni, poruka stručnjaka je jasna: ne treba odustati od vježbanja, ali vrijedi pažljivo birati mjesto i vrijeme treninga.