U vrijeme poskupljenja: Ovo su namirnice koje trebate imati u zalihama

Nije na odmet pripremiti se za sve ishode, a priprema hrane i ostalih potrepština za hitne slučajeve mogla bi vam uštedjeti novac (i spasiti život, zlu ne trebalo). Imati plan prije nego što se dogodi vanredan slučaj može pomoći da se on lakše prebrodi.

Pripremanje zaliha hrane i potrepština za hitne situacije zahtijeva pažljivo i razumno planiranje. Ako spremite hrpu hrane koju inače ne biste nikada jeli, onda je to vjerojatno gubitak novca i vremena. Stvaranje zaliha treba se obavljati kada nema hitnog slučaja i dobro je kupovati malo po malo.

Vanredna stanja nisu nešto što se često događa, ali su moguća. Ako se hitan slučaj dogodi, onda je često prekasno doći do trgovina, koje možda neće ni raditi ili će već biti prazne. Imati plan prije no što se dogodi izvanredan slučaj može pomoći da se on lakše prebrodi, piše Atma.hr.

Trending

Saobraćajna nesreća na ulazu u Sarajevu: Jedna osoba povrijeđena

Dakle, stvaranje zaliha treba se obavljati kada nema hitnog slučaja i dobro je kupovati malo po malo.

Prvo trebate znati gdje biste sve te zalihe spremili. Imate li uopće mogućnosti za to? I treba voditi računa o tome da se nepokvarljiva hrana mora čuvati na sobnoj temperaturi, odnosno bez ekstremnih temperaturnih oscilacija. Osim toga treba biti zaštićena od vode i insekata.

Nedovršeni podrumi i tavani ili prostorije u kojima se ne može održavati i regulirati temperatura nisu dobra mjesta za pohranjivanje namirnica. Odredite mjesto koje ispunjava sve uvjete za pohranu hrane.

Tekućina

Najveća opasnost je dehidracija. Broj jedan u pripremi je – voda. I to minimalno dvije litre po osobi dnevno. To se odnosi, kažu stručnjaci, samo na vodu za piće, no treba razmišljati i na vodu koju treba uskladištiti za pranje i osobnu higijenu.

Na tu količinu od 2 – 2 i po litre vode dnevno po osobi, dodaju se sokovi po želji, dobro je imati vitaminskih napitaka u prahu.

Dakle, imajte veće količine flaširane vode (ne držati na suncu!), filteri za vodu…

Hrana

Što se tiče količine hrane, svaka porodica individualna je za sebe. Jedna tročlana porodica može pojesti u sedmici dana koliko druga u tri. Ali, treba razmišljati o dovoljnom unosu – 2.000 kalorija preporučeni je prosječni dnevni unos za odraslu osobu.

Riža

Bijela riža u posudi bez zraka trajat će između 25 i 30 godina, prema američkom Ministarstvu poljoprivrede i američkoj Upravi za hranu i lijekove.

Naime, jedno istraživanje pokazalo je da riža spakirana u plastičnu kutiju ili staklenu teglu ni poslije tri desetljeća stajanja neće izgubiti aromu niti nutritivnu vrijednost. To vrijedi za sve tipove osim za smeđu rižu koja je zbog većeg udjela ulja sklonija kvarenju. Jedino na što morate jako paziti kod skladištenja riže je da ju čuvate od insekata.

Med

Med je jedna od rijetkih namirnica koja nema rok trajanja. Može trajati vječno, uglavnom zbog činjenice da se sastoji od šećera i ima vrlo malo vlage, što otežava bakterijama ili mikroorganizmima da prežive u njemu. Može se dogoditi da se med počne kristalizirati, ali u tom slučaju zagrijavanjem ga možete vratiti u prvobitno stanje.

Kikiriki maslac

Maslac od kikirikija može se čuvati minimum tri do pet godina, mada je na etiketi naznačeno manje. Visoka količina masti i vitamina E "spriječava oksidaciju i produžava rok trajanja", kaže Richard Folks, viši znanstvenik na Institutu za istraživanje hrane s Univerziteta u New Yorku. Čak i ako istekne rok trajanja i kikiriki maslac promijeni okus, neće štetiti ako ga pojedete.

Orašasti plodovi i sjemenke

Orašaste plodovi i sjemenke trebate čuvati na hladnom i tamnom mjestu, a tako će potrajati do godine dana, a ako ih zamrznete mogu potrajati i do dvije godine.

Suhe mahunarke

Suhe mahunarke (grah, slanutak, leća) također imaju dug rok trajanja. Grah, slanutak i leća mogu trajati neograničeno dugo ako stoje hermetički zatvoreni u staklenoj posudi, a konzervirani grah također može trajati godinama ako se čuva na hladnom i suhom mjestu. Nije loše imati i dehidrirane sojine komadiće, odreske i ljuspice.

Povrće i voće

Jabuke koje se čuvaju u posudi s voćem na sobnoj temperaturi obično će trajati pet do sedam dana, no ako se čuvaju na vlažnom mjestu pri temperaturi od -1° C do -4° C, mogu ostati svježi šest mjeseci. Još jedan poznati svestrani dugotrajni proizvod je krumpir, koji se skladišti na suhom, hladnom i tamnom mjestu. Nakon kupovine izvadite krumpir iz pakiranja i premjestite ga u drvenu kutiju ili lanenu vreću. Na taj način ga možete optimalno skladištiti u smočnici. Ako nemate prostor za krumpir koji odgovara njegovim uvjetima, na njemu se počne razvijati plijesan. Isto tako su jabuke i mrkve dugotrajne, ako ih skladištite na hladnom i suhom mjestu, piše Atma.hr.

Ko želi dodatne vrste voća i povrća skladištiti u svojoj smočnici, može to raditi u obliku konzervi i staklenki voća i povrća. Zamrznuto voće i povrće je također dobro imati, rok trajanja je do 12 mjeseci.

Energetske pločice, musli, zobena kaša

Prema vodiču PBS Food “vodiču za preživljavanje apokalipse”, energetske pločice su obvezne na listi, jer “u osnovi traju zauvijek” i dobro dođu kao “gorivo” u hitnim slučajevima.

Slatkiši

edenje slatkiša koji je dugo stajao možda neće biti veliko uživanje, ali vjerojatno se nećete razboljeti od toga. Tvrdi bomboni, crna čokolada i karamele mogu trajati oko godinu dana, ali na primjer mliječnu i bijelu čokoladu treba bacati nakon šest do devet mjeseci.

Toplina je neprijatelj tamne čokolade. Dok bi trebala trajati nekoliko godina na temperaturama do 23° C, trajat će čak pet godina ako termometar počiva između 15° i 18° C.

Dobar izbor je i marmelada, kompot i džem koji konzervirani traju dugo, a sadrže poželjan unos topivih prehrambenih vitamina i vlakana.

Konzervirana hrana

Što se tiče konzervirane hrane provjerite rok trajanja, a kad god ste u mogućnosti radije birajte onu koja se nalazi u staklenoj ambalaži.

Konzervirano voće, povrće i mahunarke trajat će od jedne do pet godina. Prema američkom Ministarstvu poljoprivrede, “konzervirana hrana s visokim sadržajem kiseline (npr. paradajz i voće) zadržat će najbolju kvalitetu 12 do 18 mjeseci, dok će je konzervirana hrana s niskim sadržajem kiseline (povrće) zadržati dvije do pet godina.” Ne zaboravite i spremljena jela u konzervi.

Ako su limenke zgužvane ili su se napuhale, bacite ih. To može značiti prisutnost bakterija.

Mlijeko u prahu

Obično mlijeko u prahu službeno ima rok od 18 mjeseci, ali Spruce Eats piše da je upotrebljivo od dvije do deset godina poslije toga roka te da neki dućani za preživljavanje prodaju nemasno mlijeko u prahu s rokom trajanja od 25+ godina. Ministarstvo poljoprivrede SAD-a navodi da je mlijeko u prahu stabilna namirnica i može trajati neograničeno.

Instant kava

Ovisnici o kofeinu ne trebaju se brinuti, instant kava može vječno trajati, posebno ako se drži upakirana u zamrzivaču. Na polici može stajati između dvije i 20 godina, navodi Eat by Date.

Krekeri

Brašno će trajati samo godinu dana, ali brašno, sol i voda mogu se kombinirati da bi se napravili krekeri za koje Survival Life tvrdi da mogu trajati i nekoliko godina. Tvrde krekere treba potopiti u vodu ili ih pržiti na maslacu da bi postali jestivi.

Brašno i tjestenina

Na ambalaži brašna obično piše da je trajnost oko godinu i pol dana, no ono se može koristiti daleko duže. Ako se brašno pokvari, mirisati će užeglo, onako poput orašastih plodova ili ulja, a mogu ga napasti i ličinke moljaca. No, i tome se može stati na kraj, ako se zamrzne na četiri dana. Brašno je dobro čuvati u staklenim, metalnim ili plastičnim posudama, a ako su se moljci razmnožili onda ga je najpametnije baciti.

Zato je važno da ga pohranite na hladnom, suhom i tamnom mjestu, pa bez utjecaja štetnika kao što su moljci može potrajati do 18-24 mjeseci. Cjelovita brašna poput heljdinog, prosenog, pšeničnog i slanutkovog imaju rok trajanja do šest mjeseci. Rok trajanja osušene tjestenine je između jedne i dvije godine.

Sol, šećer, ocat

A kad smo kod okusa, dobro je znati i da se sol, bila morska ili kamena, ne može pokvariti i zauvijek ostaje svježa i upotrebljiva. Šećer je također jedna od namirnica koja se ne kvari, premda se s vremenom može previše stvrdnuti. Jabučni, bijeli, balzamični, malinov, rižin ili vinski ocat nemaju roka trajanja. Zbog svoje kiselosti ocat je samoodrživ i ne treba mu hlađenje. Koristi se da se druga hrana ne pokvari, a i kao sredstvo za čišćenje.

Ulja

Masnoće su podložnije kvarenju, ali maslinovo i biljno ulje mogu trajati i do dvije godine, samo se pobrinite da ih pohranite u hladnije i tamnije prostorije kako ne bi podlegle užegnuću. Ulja poput sezamovog, bučinog i sličnih nerafiniranih vrsta su osjetljivija, pa ih je nakon otvaranja najbolje držati u frižideru u kojemu će potrajati do godinu dana. Ulja poput avokadova ili orahova najosjetljivija su. Ona će, nakon što ih otvorite, u hladnjaku potrajati šest do osam mjeseci. Maslinovo ili biljno ulje trajat će duže od svih ostalih vrsta.

Jaka alkoholna pića

Jaka alkoholna pića mogu odlično poslužiti za dezinfekciju i za zamjenu s drugima. Neotvorene boce žestokog alkoholnog pića, poput vodke, whiskeya i ruma ostat će zauvijek pitke ako se pravilno čuvaju. Samo treba pripaziti da ne budu direktno izložene toplini ili sunčevoj svjetlosti. To se ne odnosi na pića koja imaju dodatne sastojke poput aroma i likere.

Savjet: Nakon pakiranja napišite na vrećicu datum do kojeg je najbolje upotrijebiti proizvod.

S redovitim provjeravanjem stanja svojih zaliha ništa Vam neće promaknuti: Provjerite rokove trajanja kod namirnica koje se brzo kvare, oštećenja na pakiranjima ili probleme s nametnicima. U skupinu najčešćih nametnika u smočnicama spadaju moljci. Oni se mogu pronaći u proizvodima od žitarica poput brašna, müslija ili zobi jer se tamo uvuku u samom procesu pakiranja.

Šta učiniti kada se te štetočine pojave? Bez panike. Prvo provjerite sve namirnice imaju li na sebi tragove ličinke moljaca te uklonite sve te proizvode. Nakon toga biste odmah trebali isprazniti kantu za smeće. Regali, ormari i ladice u smočnici trebaju se oprati s octom s vodom te sapunom. Također možete pored mjesta gdje skladištite hranu postaviti zamke za neželjene goste.

Kupljene namirnice rasporedite tako da prvu sedmicu kuhate svježe namirnice koje imaju kraći rok trajanja, drugu sedmicu pripremajte smrznute namirnice, a tek treću sedmicu pripremajte konzervirane namirnice.