Tri hirurške metode za osobe oboljele od epilepsije koje zaustavljaju napade

Danas postoje tri metode operacije mozga zahvaljujući kojima se smanjuju ili potpuno eliminišu napadi kod pacijenata koji ne reaguju na lijekove.

Primjenjuju se kod velikog broja osoba sa rezistentnim oblikom epilepsije – gotovo 25 posto, kaže prof. dr. Memet Ozek sa Odjela za pedijatrijsku neurohirurgiju na Medicinskom fakultetu univerziteta Acıbadem Mehmet Ali Aydınlar (Turska).

Specijalista upozorava da je zaustavljanje napada posebno važno u djetinjstvu jer se tako sprečava mentalna retardacija kod mladih pacijenata.

Prva metoda se zove „respektivna hirurgija“, a kod nje se uklanja dio moždanog tkiva koji uzrokuje napade.

Prof. dr. Ozek kaže: „Regija koja uzrokuje napad nema nikakvu funkciju. Zbog toga pacijent ne trpi nikakva oštećenja čak i kada se to područje mozga ukloni. Broj problematičnih regija može biti velik, pa ih nije moguće sve ukloniti. U takvim slučajevima putanje kojima se epileptični napadi šire preko mozga prekidaju se hirurškom metodom. Treća metoda hirurgije epilepsije je ‘stimulator vagusnog nerva’. Primjenjuje se kod pacijenata kojima ne odgovaraju druge hirurške metode, a stopa uspješnosti je niža u odnosu na prethodne dvije“, napominje prof. Memet Ozek.

Kod ove metode generator signala prečnika 4 cm postavlja se ispod kože na grudima pacijenta. 

Kabl baterije se također obmotava oko vagusnog nerva s lijeve strane, iz pravca mozga. Hirurg odlučuje kako baterija radi – u kojim intervalima šalje signale mozgu – a ove komande se prenose na bateriju putem računara.

Cilj je da se struja koja se prenosi sa mjesta nastanka napada pokrije ovim signalima, objašnjava specijalista.

Odluku o tome da li pacijentu odgovara operacija i koju hiruršku metodu treba primijeniti donosi iskusan, multidisciplinaran tim profesionalaca koji uključuje neurohirurge, neurologe, neuropsihologe i neuroradiologe.
Precizna dijagnoza je izuzetno važna za određivanje terapije. Snimanje magnetnom rezonancom se radi na početku da bi se utvrdilo u kojoj regiji nastaju napadi. EEG video-snimanje također se koristi radi veće preciznosti. Elektrode se postavljaju na glavu pacijenta i zapis se snima 24–48 sati. Istovremeno se snimaju i videosnimci kako bi se prepoznali nevoljni pokreti na pacijentovim rukama, licu ili ustima.

Kada pacijent ima napad, kratkospojna regija u mozgu se utvrđuje metodom mapiranja na računaru.

Epilepsija se dijagnosticira kod jedne na svakih 250 osoba. Uzroci su različiti i manifestira se na različite načine: postoje napadi koje odlikuje kratkotrajna apstrakcija, ali i oni kod kojih pacijent pada i pjeni na usta. Međutim, bez obzira na stepen, svi epileptični napadi imaju jednu zajedničku stvar: pri svakom napadu određeni broj moždanih ćelija odumire.

Česti napadi posebno, naročito kod djece, mogu da izazovu ozbiljne probleme, uključujući mentalnu retardaciju, upozorava prof. dr. Memet Ozek. Zbog toga liječenje treba započeti bez odlaganja.