Štetnost zasićenih masti je običan mit?

Radiosarajevo.ba
Štetnost zasićenih masti je običan mit?

Rizik za zdravlje od zasićenih masti koje se nalaze u hrani poput putera, keksa i masnog mesa je pretjerana i neosnovana, tvrdi engleski kardiolog Aseem Malhotra, prenosi B92.

Ovaj engleski kardiolog tvrdi da je štetno dejstvo zasićenih masti, naročito po zdravlje srca, pretjerano i da se štetnost nekih drugih faktora popout šećera neopravdano previđa.

"Vrijeme je da rasturimo mit o ulozi zasićenih masnoća u nastanku srčanih bolesti", napisao je kardiolog Aseem Malhotra svoje mišljenje u Engleskom zdravstvenom žurnalu, ali se sa njihovim mišljenjem ne slaže Englesko udruženje za očuvanje srca, jer napominju da postoje dokazi da se kroz smanjenje holesterola putem lijekova smanjuje rizik za pojavu oboljenja srca.

Nakon istraživanja koja su za cilj imala uočavanje veze između načina ishrane i pojave bolesti napravljene su smjernice za ishranu u kojoj se nalazi manje zasićenih masti, jer je zaključeno da se njihovim eliminisanjem poboljšava zdravstveno stanje.

Milionima ljudi u svijetu se u uobičajenioj terapiji prepisuju lijekovi, statini, koji smanjuju holesterol u krvi, koji je označen kao mogući krivac za pojavu srčanih bolesti.

Sada se doktor Malhotra suprotstavio uobičajenom načinu mišljenja i kaže "da namentnuta mantra koja nalaže da zasićene masti moraju da se protjeraju iz ishrane kako bi se eliminisao rizik za pojavu kardiovaskularnih bolesti jednostavno nema osnova".

Smatra se da zasićene masti koje se uglavnom nalaze u kolačima, tortama, puteru, kobasicama, slanini i masnom mesu povećavaju nivo holesterola u krvi koji povećava rizik za nastanak neke od kardiovaskularnih bolesti, a preporučeno je da dnevni unos ovih masti za muškarce ne bi trebalo da prelazi 30 grama, a za žene 20 grama.

Mediteranska ishrana bolja od lijekova

Međutim Malhotra smatra da su zasićene masti "nepravedno demonizovane" i dovedene u vezu sa nastajanjem srčanih bolesti, iako istraživanja nisu potpuno potkrepljena naučnim dokazima.

On naročito naglašava da je ovakav status zasićenh masti doveo do toga da sada proizvođači hrane umjesto njih u hrani koriste šećer koji, po njegovom mišljenju, ima duplo veće negativne efekte od zasićenih masti.

"Usvajanje takozvane mediteranske ishrane koja u sebi uključuje maslinovo ulje, masnu ribu, velike količine voća i povrća i ograničen unos crvenog vina nakon srčanog udara je skoro tri puta djelotvorniji od uzimanja statina, koji se pacijentima prepisuju kako bi se smanjila količina holesterola u krvi", kaže Malhotra.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Najnovije