Često je jedemo, ali ne znamo cijelu istinu: Šta kažu doktori o konzerviranoj ribi

Za bolju kardiovaskularnu sliku nisu potrebne skupe dijete niti stroga pravila, poručuju stručnjaci. Ključ je u nekoliko jednostavnih i održivih promjena u svakodnevnoj kupovini i pripremi hrane.

"Fokusirajte se na ono što dodajete u ishranu, a ne na zabrane", poručila je Tara Šmit, glavna dijetetičarka programa Mayo Clinic Diet u Rochesteru. Kako objašnjava, odluka da se jede više ribe automatski smanjuje unos crvenog mesa, bez osjećaja odricanja.

Stručnjaci naglašavaju da male, ali dosljedne promjene vremenom donose veliku razliku. Umjesto margarina i suncokretovog ulja preporučuje se maslinovo ulje i druge nezasićene masti. Pavlaka i majoneza mogu se zamijeniti nemasnim grčkim jogurtom ili svježim sirom, dok se so može reducirati korištenjem začinskog bilja, začina i citrusa.

Trending

Pratite na aplikaciji: Poletio avion iz Dubaija sa bh. državljanima prema Sarajevu

"Ishrana zdrava za srce ne znači hranu bez ukusa", ističu nutricionisti. Cilj nije savršenstvo, već promjene koje je moguće dugoročno održavati.

Konzervirana riba – potcijenjeni saveznik srca

Masna riba trebala bi se redovno nalaziti na jelovniku. Konzervirana riba poput sardina, lososa i skuše zadržava značajne količine omega-3 masnih kiselina, posebno EPA i DHA, koje su povezane s boljim zdravljem srca i mozga te smanjenjem upala u organizmu.

Proces konzerviranja ne uništava ove korisne masti, a kod sardina omogućava i unos kalcija jer sitne kosti omekšaju i postaju jestive. Osim toga, konzervirana riba bogata je proteinima, vitaminom B12 i vitaminom D, a često sadrži i manje žive u poređenju s većim svježim ribama.

Zbog dugog roka trajanja, pristupačne cijene i minimalne pripreme, nutricionisti je sve češće preporučuju kao praktičan i kvalitetan izbor, posebno kada se bira u vlastitom soku ili maslinovom ulju.

Pasulj, sočivo i vlakna koja nedostaju

Pasulj i sočivo izdvajaju se kao povoljne, a često zanemarene namirnice. Stručnjaci ističu da je i konzervirani pasulj dobar izbor, uz preporuku da se ispere kako bi se smanjio sadržaj soli.

Kardiotorakalni hirurzi upozoravaju da mnogim ljudima hronično nedostaje vlakana. Najbolji izvori su cjelovite, minimalno prerađene namirnice poput pasulja, sočiva, zobi, kvinoje, voća i povrća.

Integralne žitarice također imaju važnu ulogu u očuvanju zdravlja srca, posebno kada zamjenjuju rafinirane ugljikohidrate. Dio bijelog hljeba, riže i tjestenine može se zamijeniti integralnim varijantama.

Voće, povrće i orašasti plodovi kao osnova

Voće i povrće čine temelj ishrane koja čuva srce. Ako su svježe namirnice preskupe ili van sezone, zamrznute verzije su odlična alternativa.

Orašasti plodovi i sjemenke sadrže zdrave masti i mogu biti dobra zamjena za grickalice poput čipsa, čime se smanjuje unos soli i zasićenih masti. Sličnu ulogu ima i avokado, piše Kreni Zdravo.

Ne izbacivati meso, već birati pametnije

Kada je riječ o proteinima, cilj nije potpuno izbacivanje mesa, već mudriji izbor. Veći fokus na biljne izvore proteina, ribu, piletinu bez kože i nemasne komade mesa može značajno smanjiti rizik od srčanih bolesti.

Stručnjaci savjetuju da se držimo tri jednostavna pravila:

• smanjiti unos mesa kopnenih životinja,
• jesti raznovrsno i šareno voće i povrće,
• birati hranu kakvu bi prepoznale naše bake i djedovi.

Male promjene na tanjiru danas mogu značiti zdravije srce sutra.