Posljedice / Šta je dobro donio COVID-19?

30. 03. 2020. u 10:17:00 Radiosarajevo.ba

Shares: 10

Smrt, raspad ekonomije i planeta Zemlja pod ključem. Pandemija COVID-19 donosi jednu lošu vijest za drugom, ali ako pogledate malo bolje, možda ćete na trenutak opaziti i nekoliko svijetlih tačaka.

Od bolje higijene do dobročinstava prema ljudima u nevolji, evo nekoliko lijepih primjera u crnilu koje nas okružuje, prenosi HINA.

Perite ruke!

Poruka zdravstvenih profesionalaca od prvog je trenutka izbijanja zaraze bila jasna: Perite ruke! Osim što smanjuje rizik od zaraze novim sojem koronavirusa, pranje ruku djeluje i protiv drugih infektivnih bolesti koje s pojavom novog soja koronavirusa nisu nestale.

Od selebritija do političara, svi su demonstrirali ispravnu i dovoljno dugu tehniku pranja. I to se, čini se, isplati. U Japanu je, primjerice, ove sezone rekordno niskih 7,2 miliona oboljelih od gripe, triput manje nego prethodnih godina.

Mislimo da iza toga stoji to što su ljudi mnogo svjesniji potrebe pranja ruku, kazala je dužnosnica ministarstva zdravstva Daisha Inoue.

Srezane emisije ugljika

Ekonomije teško podnose zatvaranja tvornica i zabrane putovanja, no okolišu to godi.

Do 1. marta ove godine kineske emisije ugljikova dioksida pale su za 200 miliona tona ili 25 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine To je ekvivalent godišnjoj emisiji Argentine, Egipta ili Vijetnama.

Istodobno je potrošnja ugljena u termoelektranama pala za 36 posto, a korištenje goriva u rafinerijama gotovo isto toliko.

Zračni saobraćaj gotovo je stao, što je, barem kratkoročno, donijelo znatna smanjenja u emisiji štetnih plinova. Vode u Veneciji, obično prepune motornih brodica s turistima, kristalno su čiste.

Stručnjaci kažu da to, nažalost neće potrajati. Jednom kad kriza završi, države će vjerojatno nastojati nadoknaditi izgubljeno i klimatski razlozi bit će stavljeni po strani nauštrb utrke u što bržem ekonomskom oporavku.

Spašeni ljuskavci

Izvor novog soja koronavirusa još je upitan, ali mnogi upiru prstom u ljuskavce, ugrožene vrste sisavaca, koje Kinezi vole imati na tanjuru.

Kina je zbog toga objavila trenutnu i sveobuhvatnu zabranu trgovine ugroženim životinjama i njihovu konzumaciju.

Peking je sličnu mjeru uveo nakon epidemije SARS-a početkom stoljeća, ali ju je i ukinuo kad je opasnost prošla. Ovaj put zabrana je trajna.

"Mislim da je vladi postalo jasno da je cijena širenja bolesti za nacionalnu ekonomiju i društvo puno veća od koristi kakvu donosi posao s divljim životinjama", kazao je Jeff He iz Međunarodne zaklade za dobrobit životinja.

Pretpostavlja se da će nakon ove epidemije o konzumaciji divljih životinja dobro razmisliti i u drugim dijelovima svijeta.

Razdvojeni, ali zajedno

Jedan od najtežih aspekata ograničenja kretanja, izolacija i karantina jest - usamljenost. Članovi porodice i prijatelji moraju izdržati sedmice ili čak mjesece razdvojeni jedni od drugih.

No, neki su našli načina da stvore duh zajedništva i time potaknuli i druge da se potrude održati ili produbiti kontakte.

U Kolumbiji, gdje je na snazi trosedmična samoizolacija, 43-godišnja Andrea Uribe pomoću videoplatforme Zoom organizira sve - od grupne tjelovježbe do porodičnih okupljanja.

"Češće zovem roditelje, razgovaram s prijateljima za koje u uobičajenim okolnostima nemam vremena. Organizirala sam videosastanke s prijateljima iz više zemalja", rekla je Uribe. Divno je to što smo prisiljeni biti ovdje jedni za druge i podsjeća nas na to da uvijek trebamo biti prisutni u ljudskim životima, prenosi HINA.

KOMENTARI (2)