Srčani udar ili žgaravica: Simptomi su vrlo slični, ali znati razlike može vam spasiti život

Snažna bol u prsima je signal koji će zasigurno privući vašu pažnju. Iako se može ispostaviti kao znak za srčani udar, ovaj simptom može upućivati i na manje ozbiljno stanje – žgaravicu. Problem nastaje onda kada stvarno teško možemo uočiti razliku između ova dva stanja.

Međutim, simptomi se doista razlikuju. Što više znate, lakše je izbjeći oštećenje srca ako se ispostavi da bol u prsima aludira na srčani udar, odnosno, izbjeći ćete nepotrebnu paniku ako je doista riječ o žgaravici.

Zašto žgaravicu i srčani udar možemo osjećati slično?

Trending

Putin se obratio naciji: Ukrajinu smo pogodili novom raketom Orešnik. Ovo je sada globalni sukob

Gastroezofagealna refluksna bolest (GERB) i drugi gastrointestinalni problemi poput čireva, grčeva mišića u jednjaku, napada žučnog mjehura i pankreatitisa mogu uzrokovati bol na području prsa i druge simptome koji imitiraju srčani udar ili anginu. Neki ls anginom će opisati svoje stanje kao da im slon sjedi na prsima. Nejasnoća u simptomima uzrokovana je činjenicom da živci u želucu i srcu ne signaliziraju jasno mozgu od kud bol potiče.

"Živci u prsima nisu toliko specifični kao živci u, recimo, ruci. Ako se udari čekićem po malom prstu, osoba će moći identificirati koji je prst ozlijeđen. No, ako je neko ozlijeđen u srcu, plućima, gušterači, jednjaku ili želucu, u svakom slučaju može osjetiti bol koja dolazi iz prsnog koša. To predstavlja problem prilikom postavljanja dijagnoze", objasnio je Stephen Kopecky, kardiolog u Mayo klinici u Rochesteru.

Iako svaki pojedinac može osjetiti različite simptome, ovisno o želučanom ili srčanom stanju, postoji nekoliko načina uz pomoć kojih ih možemo razlikovati.

Ako je problem povezan sa srcem, vjerojatno ćete osjetiti stezanje, žarenje ili pritisak u prsnom košu. Ta se bol često pogoršava tjelovježbom ili teškim emocionalnim stresom. Može se proširiti na leđa, vrat, čeljust ili ruke, a često je povezana s:

• znojenjem
• vrtoglavicom
• mučninom
• otežanim disanjem i
• nepravilnim pulsom.

Dodatni rizici povezani sa srcem su dijabetes, pušenje, pretilost, visoki kolesterol te srčane bolesti u obiteljskoj anamnezi. Dob također igra ulogu: bolest srca češća je kod muškaraca starijih od 45 godina i kod žena starijih od 55 godina.

Vrijeme boli kao faktor

"Trajanje je još jedan faktor. Napadaji angine će obično trajati pet do 10 minuta. Srčani udar bit će nešto dulji. Refluks, pak, može trajati satima", rekla je Myrna Alexander Nickens, kardiologinja Jackson Cardiology Associates u Jacksonu.

Ako je problem povezan s probavnim sistemom, kao što je GERD, često je to snažnija bol koja se može izazvati uzimanjem masnog ili začinjenog obroka. Bol će se pogoršati kada osoba leži ili se savija. Želučana kiselina može doći u jednjak i tako ostaviti kiseli okus u ustima. No, liječnici upozoravaju da uvijek postoje iznimke.

"Neki pacijenti dobiju anginu nakon što jedu veliki obrok jer se protok krvi preusmjerava sa srca na probavu. I, zbog učinka placeba, ljudi koji imaju srčani udar i greškom vjeruju da doživljavaju žgaravicu", rekao je Julius M. Gardin, predsjednik odjela za internu medicinu Univerziteta Hackensack u Hackensacku.

Ako ste zabrinuti, javite se ljekaru

Ako imate simptome o kojima niste sigurni, obratite se ljekaru. U slučaju da osjećate stezanje u prsima, znojite se te postajete blijedi i vrlo slabi (kao osjećaj da ćete se onesvijestiti) zovite, ili netko ko vam je u blizini, hitnu pomoć. Ako imate nelagodu u prsima koja je blaga ili prolazi dok ste u mirovanju, možda neće biti potreban hitan posjet, ali svakako, obavijestite svog liječnika. Zdravstveni djelatnik može napraviti dodatne krvne pretrage kako bi provjerio jeste li imali blagi srčani udar ili druge srčane tegobe, piše Gloria.

"Preporučujem godišnje preglede za sve bolesnike s faktorima rizika za srčanu bolest, čak i ako nemaju bolove ili nelagodu u prsima, te češće posjete za one sa specifičnim čimbenicima rizika kao što su dijabetes i hipertenzija. Ako imate bol u prsima za koju se čini da je povezana sa želucem, antacidi (sredstva koja smanjuju, neutraliziraju ili adsorbiraju višak želučane kiseline) bi trebali ublažiti simptome. Uzimanje aspirina, koji razrjeđuje krv, može pomoći onima koji pate od srčanih problema i smanjiti mogućnost srčanog udara ili smrti", savjetovao je dr. Nickens.

"Ako osjetite jaku bol u prsima i niste sigurni što je uzrokuje, uzimanje aspirina i traženje pomoći, može pomoći. Osobe koji imaju probleme s čirevima ne bi smjele konzumirati aspirin budući da može uzrokovati krvarenje. Konačno, iako aspirin može pogoršati gastrointestinalne simptome, odluka za njegovim uzimanjem može biti kao biranje manjeg od dva zla. Postoji teorija je da više ljudi umire od srčanih udara nego od refluksa", zaključuje dr. Gardin.

Ako se srčani udar tretira unutar 90 minuta od početka simptoma, oštećenje srčanog mišića može se znatno minimizirati.