Rekreacija modernog doba

Radiosarajevo.ba
Rekreacija modernog doba

Ronjenje, danas sve popularnija rekreativna aktivnost, nastalo je iz puke potrebe. Čovjekova želja da istraži podvodni svijet postojala je sigurno oduvijek, no trebalo je pronaći način disanja pod vodom. Prvobitno su korištene šuplje trske, dok danas imamo savremenu opreme za ronjenje. Međutim, zajednički je jedan cilj - produžiti vrijeme boravaka i učiniti boravak što lagodnijim, bilo da se radi o lovu, otkrivanju nalazišta, popravku brodova, vojnih svrha ili jednostavno potrebi promatranja podmorskog života.

Historijat 

Povijest ronjenja duga je kao i povijest ljudskog roda. Još u antičkoj Grčkoj ronioci nisu samo izranjali spužve, već su sudjelovali i u pomorskim bitkama onog vremena. No, ronjenje je bilo kratkotrajno i opasno za ronioca, pa se vrlo brzo počelo razmišljati o pomagalima koja bi omogućila duži, plodonosniji i sigurniji boravak pod vodom. Prva pomagala, šuplje trske i vreće, odnosno mjehuri sa zrakom, nisu bila od velike pomoći. 


Šuplja trska omogućavala je upoznavanje samo jednoga maloga dijela morskog svijeta, ali i taj mali pogled u drugi svijet bio je dovoljan da shvati koja ga čuda i ljepote očekuju.

Čovjek je tražio prikladno rješenje, koristio zračne jastuke, izumio prva zvona maske u koje je dovodio zrak, ali do prvih rješenja za sigurno ronjenje došao je tek nakon što je znanstveno utvrdio kako pritisak vode djeluje na  ljudski organizam, te definisao zakone fizike. Ronjenje je svom današnjem obliku nalikovalo tek od kraja šezdesetih oblika prošlog stoljeća.

Ronjenje pod ledom 

Ronjenje pod ledom smatra se naprednom vrstom ronjenja, neki će reći i ekstremnom, jer se roni u zatvorenom okruženju uz samo jedan ulazni ili izlazni otvor. Ronioci za ovu priliku trebaju specijalnu opremu i dodatni trening, a razlog je jasan. 


Naime, u drugim okolnostima, ukoliko ronilačka oprema zakaže, ronioci mogu izroniti na površinu vode, dok u ovom slučaju oni to nisu u mogućnosti uraditi. Također, svaki ronilac nosi poseban pojas, tako da je jedan kraj užeta osiguran za ronioca, a drugi kraj za površinu. Ronioci umiru kada im se  oprema zaledi ili pokvari. Neki od njih mogu postati dezorijentirani i zatočeni ispod leda.

Zanimljivosti 

Takozvani “Nemo 33” najdublji je zatvoreni bazen na svijetu. Na najdubljem dijelu dubok je puna 33 metra , a u najplićem pet.  A da ronjenje ne bi bilo dosadno, u njemu se nalaze brojni prolazi i umjetne pećine. Ovaj bazenski kompleks u predgrađu Bruxellesa dizajnirao je ronilački stručnjak John Beernaertes, za školu ronjenja i ronioce-rekreativce. Temperatura vode kreće se oko ugodnih 30 stepeni, pa nije potrebno nositi zaštitna neoprenska odijela. 

U konkurenciji je i tajlandski Koh Samui u kojoj se zbog posebnih pločica voda doima crvenom poput krvi, Vražji bazen na vrhu Viktorijinih slapova u Africi iz kojeg kupači mogu gledati u duboke ponore te Living Room u New Yorku,  koji se nalazi u dnevnom boravku. 

 

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Najnovije