Mlijeko i soda bikarbona u vrtu: Odlična zaštita za povrće, ali jedna greška može spaliti listove

U ekološkom vrtlarenju često vrijedi pravilo "što više – to bolje", ali kod mlijeka i sode bikarbone to može napraviti više štete nego koristi.

Ova kombinacija je jedan od najpoznatijih prirodnih recepata protiv gljivičnih bolesti u vrtu, posebno pepelnice i plamenjače. Ipak, stručnjaci na Agroklubu upozoravaju da je riječ o preventivnom sredstvu koje traži precizne omjere i umjerenu upotrebu. Mlijeko na listovima stvara zaštitni sloj zahvaljujući proteinima i masnoćama, dok soda bikarbona mijenja pH površine lista i otežava razvoj gljivičnih spora.

Na kojim biljkama se koristi?

Ova mješavina najčešće se primjenjuje na kulturama osjetljivim na pepelnicu i druge gljivične bolesti:

Trending

Vrijeme je da uzvratimo: Građani pokrenuli akciju podrške crkvi koja je zvonila na golove Zmajeva

• paradajz
• krastavac
• tikvice i bundeve
• paprika
• patlidžan
• kupus, kelj i karfiol
• grah i grašak
• zelena salata (u ranoj fazi)

Tačan omjer

Za 1 litru pripravka potrebno je 800 ml mlake vode, 200 ml mlijeka, 1 ravna čajna kašika sode bikarbone. Sve se treba dobro izmiješati ili protresti u prskalici prije upotrebe.

Kako se koristi?

Prskanje se radi rano ujutro ili predvečer, nikako na jakom suncu jer može doći do oštećenja listova. Primjenjuje se preventivno svakih 7–10 dana, a nakon kiše tretman treba ponoviti kada se list osuši.

Važno upozorenje

Iako prirodan, ovaj pripravak nije bez rizika. Previše sode može izazvati "spaljivanje" listova, dok prečesto prskanje remeti prirodnu mikrofloru biljke. Također, višak mlijeka može začepiti pore na listu i usporiti rast, a u tlu se može nakupiti natrij, što otežava ishranu korijena. Uz to, pripravak ne djeluje na štetnike (vaši, tripsi, krumpirova zlatica) niti može izliječiti već uznapredovale bolesti.