Kako sačuvati dobar sluh do duboke starosti?

Krivaca za oštećenje sluha ima mnogo - od infekcija, trauma uha, ototoksičnih lijekova, sve do gena.

Ipak, jedan od najčešćih uzroka poremećaja sluha je obična svakodnevna buka.

Upravo ona iz dana u dan uzrokuje mikro-oštećenja slušnih stanica, što nakon niza godina rezultira pogoršanjem sluha. Paradoksalno je da je ovu vrstu gubitka sluha najlakše spriječiti, ali ipak većina nas to ne radi.

Trending

Feđa Dudić: Poštujem Srbiju od početka angažmana u zemlji. Ne želim da od ovog nastane rijaliti

"Izlaganje buci uzrokuje oštećenje slušnih stanica u unutrašnjem uhu. Ove stanice su od presudne važnosti za dobar sluh." - kaže dr. Jose Fayad, profesor na fakultetu House Research.

"Oštećenje sluha može uzrokovati kratkotrajni glasni zvuk. Ali u većini slučajeva oštećenje slušnih stanica uzrokuje redovno, svakodnevno izlaganje buci tokom dužeg vremena.", dodao je.

Koji nivo buke je opasan za naše uši?

Dugotrajna izloženost zvuku preko 85 db može uzrokovati trajni gubitak sluha. Normalan razgovor se odvija u granicama 50-70 db. Buka motora i kosilice je između 85-90 db. Buka u disku ili na rock koncertu je između 110 i 120 Db. Sirena hitne pomoći i avion kod polijetanja proizvode buku jačine 119-140 db.

20.11.23. 18:14

Zaboravite na 'neko me spominje': Evo kada štucanje može biti opasno

"Tihi" ubica slušnih stanica

Najopasniji i najmanje poznati ubica slušnih stanica je muzika. Uređaji šalju muziku preko slušalica direktno u naše uho. Jačina zvuka je takva, da više ne čujemo ljude oko sebe, buku prolazećih automobila, čak ni polijetanje aviona - što znači da je preglasno!

Muziku možemo slušati satima - što većina ljudi i radi. Dugotrajno slušanje muzike na slušalice izlaže naše uši direktnoj opasnosti.

Dokazano je da izloženost zvuku od 85 Db tokom 8 sati s vremenom uzrokuje gubitak sluha. 

Naučnici upozoravaju: Naša generacija je izložena ozbiljnom riziku od gubitka sluha. I to ne u starijim godinama, nego puno prije. Zbog toga, ako često slušate muziku, nemojte prekoračiti glasnoću veću od 60%.

Narodni recepti za poboljšanje sluha

Med i cimet

Za poboljšanje sluha svako jutro i prije spavanja uzimajte mješavinu koja je napravljena od jednakih dijelova meda i cimeta.

Crno vino i zeleni čaj

Dobro je za srce, raspoloženje, imunitet, a najnovija istraživanja pokazuju da crno vino može spriječiti i gubitak sluha. Antioksidanti iz crnog vina štite dlačice u unutarnjem uhu, koje brane uho od vanjskih utjecaja. Zeleni čaj ima sličan učinak na sluh.

Kapi od bijelog luka

Kratko dinstajte nekoliko češanja bijelog luka u maslinovom ulju. Snažno pritisnite svaki češanj da bi iscijedili njegov sok, a nakon toga procijedite ulje. Svakodnevno kapajte 3-4 kapi ulja u uho, nakon čega začepite uho komadićem vate.

Sok od crvenog i bijelog luka

Smatra se da ovaj snažan napitak vraća sluh. Napitak se sastoji od 30 ml soka bijelog luka i 30 ml soka crvenog luka. Pijte ga jednom dnevno.

Vitamini i minerali su bitni za naš sluh

Najnovija istraživanja otkrivaju da su neki vitamini i minerali direktno povezani sa organom sluha. U studijama, gdje su sudionike izlagali glasnoj muzici, gubitak sluha je bio puno manji kod osoba koje su prije toga uzimali vitamin C, E, beta-karoten te magnezij.

U periodu praćenja od 20 godina, gubitak sluha je bio smanjen za 20% kod osoba, koje su redovno uzimale folnu kiselinu. Bilo u obliku hrane ili kao dodatak prehrani, vitamini i minerali mogu biti dobra prevencija gubitka sluha.

Tjelesna aktivnost je ključna za dobar sluh

Najnovija istraživanja otkrivaju zanimljive činjenice, a to je da je naš sluh direktno povezan sa zdravljem kardiovaskularnog sistema.

Kako su oni povezani? Dotok krvi u glavu omogućuje ušima da dobro čuju i pravilno funkcionišu. Vježbe općenito poboljšavaju cirkulaciju krvi u našem organizmu i zbog toga su bitne ako želite imati dobar sluh.

Istraživanja su pokazala da ljudi koji su u svojim 50-im godinama imali dobru kondiciju, imali su tako dobar sluh, kao i mladi ljudi. Za zdravlje kardiovaskularnog sistema i dobar sluh se najviše preporučuju aerobne vježbe - trčanje, plivanje, hodanje. Vježbati trebate barem 20-30 minuta dnevno, 3-5 puta sedmično, prenosi Alternativa za Vas.