Kako bismo preživjeli bez gomile brendova? Lako.

Radiosarajevo.ba
Kako bismo preživjeli bez gomile brendova? Lako.

Šta bi se desilo kad bi 70 posto brendova koje poznajemo nestalo sa lica zemlje preko noći? Većinu nas to ne bi baš zabrinulo, govore rezultati istraživanja rađenog na 50.000 ljudi i 14 svjetskih tržišta, a koje je provela Havas Media.

Od svih svjetski poznatih brendova koji su bili obuhvaćeni istraživanjem, samo njih 20 posto se može pohvaliti značajnim pozitivnim efektom koji ostavlja na živote potrošača. To znači da uprkos milionima i milionima potrošenim na marketing, većina ljudi ne brine mnogo koja im kompanija prodaje ručak, televizor ili automobil.

„Globalni model potrošnje i globalni model reklamiranja idu u suprotnim trasama“, mišljenje je Sare del Dios, voditeljice istraživanja.

Idući ruku pod ruku sa aktuelnim protestima i nezadovoljstvom globalnom ekonomijom, rezultati istraživanja govore da kupci ne vjeruju kompanijama i smatraju ih odgovornim za brojne probleme savremenog svijeta.

Ipak, neki brendovi su uspjeli zadobiti povjerenje. Na vrhu top liste ovakvih našli su se Ikea, Google, Danone i Samsung, što znači da su ovi brendovi uspjeli ubijediti kupce da im pozitivno utiču na svakodnevni život. Dobar negativni primjer je Coca Cola: premda ne postoji mnogo Zemljana koji ne znaju za ovaj napitak, samo oko 35 posto učesnika u istraživanju smatra da gazirana pića poboljšavaju kvalitet njihovog života, dok su ostali zabrinuti za negativne efekte koje ona imaju po zdravlje. Takva svijest postavila je jedan od najjačih brendova na tek 20. mjesto.

Prema rezultatima istraživanja, 85 posto potrošača širom svijeta očekuje od velikih kompanija da se pobrinu o ozbiljnim pitanjima kakva predstavljaju ekologija i društvena odgovornost. Njih 53 posto čak bi bilo spremno plaćati 10 posto više na cijenu proizvoda ako bi to značilo učestvovanje u nekom društveno odgovornom projektu iza kojeg kompanija stoji.

Očekivano, razvijeni dijelovi svijeta i zemlje u razvoju se u velikoj mjeri razlikuju u svojim percepcijama brendova. U Sjedinjenim Državama i Evropi mnogo je manje brendova koje potrošači istinski cijene, za razliku od potrošača u Latinskoj Americi i Aziji.

Za ovo najčešće postoje konkretni razlozi, jer potrošači na tržištima u razvoju brendove nerijetko vežu za poboljšanje uslova života. Na primjer, u Indiji je Tata Motors drugo ime za prevoz uopšte, dok je Unileverov Lifebuoy sinonim za higijenu. U najrazvijenijim dijelovima svijeta, gdje se zadovoljenje osnovnih potreba stanovništva podrazumijeva, potrošači su već dugo više fokusirani na pitanje odgovornosti kompanija.

Del Dios kaže da se u razvijenom svijetu primjećuje i fenomen post-materijalističkog društva, koji podrazumijeva da nekadašnja srednja klasa čija je kupovna moć posljednjih godina dosta oslabila, traži proizvode koji će joj dati osjećaj da je bogatija nego što jeste.

 

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najnovije