Istraživanje: Korona navodno povećava rizik od mentalnih poremećaja i oštećenja mozga

1
Hina
Istraživanje: Korona navodno povećava rizik od mentalnih poremećaja i oštećenja mozga
Foto: EPA-EFE / Ilustracija

Osobe koje su imale COVID-19 izložene su većem riziku od niza oštećenja mozga i mentalnih poremećaja godinu dana kasnije u usporedbi s ljudima koji nikada nisu bili zaraženi koronavirusom, otkriće je koje bi moglo utjecati na milione Amerikanaca, objavili su američki naučnici.

Jednogodišnje istraživanje, čiji su rezultati objavljeni u časopisu Nature Medicine, procijenilo je stanje mozga miliona američkih veterana kod 44 različita poremećaja uz pomoć medicinske dokumentacije bez identifikatora pacijenata.

Moždani i drugi neurološki poremećaji javili su se kod sedam posto više onih koji su bili zaraženi COVID-om u usporedbi sa sličnom skupinom veterana koji nikada nisu bili zaraženi koronavirusom.

U Hrvatsku stigla nova vakcina protiv dominantnog omikrona

U Hrvatsku stigla nova vakcina protiv dominantnog omikrona

Rezultati pokazuju razorne dugoročne učinke COVID-19

Preneseno na opću populaciju to znači otprilike 6,6 miliona Amerikanaca koji su imali moždana oštećenja povezana s infekcijama COVID-om, rekao je tim.

"Rezultati pokazuju razorne dugoročne učinke COVID-19", rekao je autor istraživanja dr. Ziyad Al-Aly s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Washington.

Al-Aly i kolege s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Washington i Sisitema zdravstvene zaštite za veterane St. Louisa proučavali su medicinsku dokumentaciju 154.000 američkih veterana koji su bili pozitivni na COVID od 1. marta 2020. do 15. januara 2021.

Usporedili su ih s dokumentacijom 5,6 miliona pacijenata koji nisu imali COVID tokom istog vremenskog okvira i druge grupe od 5,8 miliona ljudi iz razdoblja neposredno prije nego što je koronavirus stigao u Sjedinjene Države.

Što je istraživanje pokazalo?

Al-Aly je rekao da su se prethodne studije bavile užom skupinom poremećaja i da su uglavnom bile usmjerene na hospitalizirane pacijente, dok je njegova studija uključivala i hospitalizirane i nehospitalizirane pacijente. Poremećaji pamćenja, koji se obično nazivaju moždana magla, bili su najčešći simptom.

U usporedbi s kontrolnim skupinama, ljudi zaraženi COVID-om imali su 77 posto veći rizik od razvoja problema s pamćenjem. Osobe zaražene virusom također su imale 50 posto veću vjerovatnoću da će doživjeti ishemijski moždani udar, koji je uzrokovan krvnim ugrušcima, u usporedbi s grupom koja nikada nije bila zaražena.

Oni koji su imali COVID imali su 80 posto veću vjerovatnoću da će imati iznenadne napade poput epileptičnih, 43 posto veću vjerovatnoću da će imati probleme s mentalnim zdravljem, poput tjeskobe ili depresije, 35 posto veću vjerovatnoću da će imati glavobolje i 42 posto veću vjerovatnoću da će patiti od poremećaja kretanja, poput tremora, u usporedbi s kontrolnim skupinama.

Naučnici kažu da vlade i zdravstveni sistemi moraju osmisliti planove za svijet nakon COVID-a.

"S obzirom na kolosalan razmjer pandemije, suočavanje s tim izazovima zahtijeva hitne i koordinirane – ali za sada nepostojeće – globalne, nacionalne i regionalne strategije odgovora", rekao je Al-Aly.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iPhone i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (1)

/ Povezano

/ Najnovije