Duša odlazi tamo gdje njezin 'vlasnik' vjeruje, ali evo što se nakon smrti događa s tijelom

Čak i ako vjerujemo da naša duhovna bića nakon smrti odlaze na neko bolje mjesto, naša smrtna tijela ostat će iza nas, podložna svim fizičkim i biološkim zakonima prirode. Šta se zapravo događa s našim tijelima kad umremo?
 
Prva promjena na tijelu - pallor mortis - vidljiva je već petnaestak minuta nakon smrti. Riječ je o mrtvačkom bljedilu koje nastaje jer krv prestaje teći kroz kapilare, najsitnije krvne žile u tijelu koje se nalaze odmah ispod kože. Ovaj proces je identičan za sve ljude, ali je manje vidljiv kod ljudi s tamnijom kožom, piše Tportal.

U međuvremenu tijelo se hladi brzinom od otprilike 0,8 stepeni Celzija na sat, no čak i kad je hladno ono je još uvijek puno života. Baš kao u nekom mikroekosistemu, u tijelu počinje proces razgradnje poznat kao autoliza, u kojemu enzimi počinju probavljati membrane stanica kojima nedostaje kisika. Oštećene krvne stanice počinju izlaziti iz pokidanih krvnih žila i gomilati se u kapilarama.

Taj proces počinje otprilike sat vremena nakon smrti i uzrokuje promjene boje kože. Tamnoplave i ljubičaste mrlje počinju se pojavljivati po tijelu i obično su vidljive nekoliko sati kasnije. Dok je tijelo živo, proteini poput aktina i miozina stupaju u interakciju, vezujući se ili otpuštajući se jedan od drugoga kako bi kontrahirali ili opustili mišiće. Taj proces omogućuje kretanje tijela.

Trending

Kriza u zdravstvu EU članice: Više od 2.700 doktora dalo kolektivni otkaz

Procjenjuje se da u ljudskom tijelu živi oko 40 biliona raznih bakterija, virusa i gljivica koje čine više od jedan posto mase svakoga od nas. Dok je tijelo živo, bakterije su koncentrirane u crijevima, a imunološki sistem ih uglavnom drži podalje od drugih unutarnjih organa. Međutim, nakon smrti imunološki sistem prestaje funkcionirati pa se mikrobi mogu slobodno širiti čitavim tijelom.

Prvo počnu probavljati crijeva i okolno tkivo, a zatim ulaze u krvne žile i počinju prodirati u sve dijelove tijela. Jedna je studija pokazala da je bakterijama potrebno oko 60 sati da se prošire do jetre, slezene, srca i mozga. Taj proces truljenja tijela - koji uključuje razgradnju ugljikohidrata, bjelančevina i drugih tjelesnih spojeva - traje kontinuirano od trenutka smrti do faze u kojoj je tijelo pretvoreno u kostur.

Osim 'domaćih' bakterija u njemu počinju sudjelovati i 'strani' mikrobi i insekti, što ovisi o okolnostima smrti te drugim uvjetima u kojima se trupla nalaze. U tom procesu često dolazi do proizvodnje plinova što privlači i druge kandidate za hranjenje na našim mrtvim tijelima. Kako bi usporili taj proces, ljudi su osmislili različite načine očuvanja tijela, poput dubokog zamrzavanja i balzamiranja.

21.11.22. 20:51

Riješena tajna misteriozne smrti? Naučnici tvrde da znaju zašto je umro Bruce Lee

Potonji postupak poznat je od davnina i uključuje vađenje unutarnjih organa i prepariranje tijela raznim supstancama poput octa, vina, meda i rakije. U modernom postupku balzamiranja, krv se ispušta iz vena a tekućina na bazi formaldehida ubrizgava se u glavnu arteriju. Iz tijela se također uklanjaju i druge tekućine i zamjenjuju raznim konzervansima.

Premda ova verzija balzamiranja nije trajna, ona služi svojoj svrsi - daje tijelu životan izgled u danima nakon smrti kada će ga gledati ožalošćeni. Ipak, dugoročni izgledi ljudskih tijela nakon smrti nisu baš osobito obećavajući.

U smrti se postupno stvaraju hemijski mostovi između aktina i miozina, pa se mišići kontrahiraju i ostaju takvi dok se ti mostovi s vremenom ne pokidaju. Ova mrtvačka ukočenost - poznata kao rigor mortis - javlja se dva do šest sati nakon smrti. Taj fenomen otežava provođenje obdukcije ili pripremu tijela za sprovod, budući da tijelo gubi fleksibilnost koju je imalo tokom života.