Želite znati da li te vas neko zaista sluša? Obratite pažnju na treptaje
Treptanje očiju je ključno za održavanje zdravlja očiju, a obično trepnemo nekoliko puta u minuti gotovo nesvjesno.
Ipak, možda ćete više obraćati pažnju na svoje treptaje nakon rezultata novog istraživanja koje povezuje treptanje s kognitivnim opterećenjem.
Istraživači u Kanadi otkrili su da ljudi obično trepću rjeđe dok slušaju nekoga kako govori, posebno kada postoji pozadinska buka.
Božo Vrećo objavio dirljivu posvetu Safetu Zecu: 'Hvala što si izvidao moje rane, živ sam'
"Željeli smo saznati da li na treptanje utiču faktori okoline i kako je ono povezano s izvršnim funkcijama mozga. Na primjer, postoji li strateško vrijeme treptanja osobe kako ne bi propustila ono što se govori?", rekla je Pénélope Coupal, istraživačica psihologije na Univerzitetu Concordia u Montrealu.
Da bi to otkrili, tim je sproveo dva eksperimenta sa ukupno 49 učesnika, prateći broj treptaja dok su volonteri slušali izgovorene rečenice.
Kako društvene mreže utiču na mentalno zdravlje? Stručnjaci otkrili zabrinjavajuće rezultate
Dva ključna faktora su bila podešavana tokom eksperimenta: svjetlosni uslovi i pozadinska buka, čineći slušanje težim ili lakšim.
Kod svih učesnika, broj treptaja se značajno i konzistentno smanjivao dok su rečenice bile izgovarane, u poređenju s periodima prije i poslije. Kada je nivo pozadinske buke bio veći, broj treptaja je dodatno opadao.
Nije bilo značajnih promjena u treptanju pod različitim svjetlosnim uslovima, što sugerira da je kognitivni napor razumijevanja govora, a ne vizuelni napor, glavni faktor koji utiče na treptanje.
Iako se prosječan broj treptaja razlikovao među učesnicima, tendencija smanjenja broja treptaja po minuti bila je konzistentna u cijeloj grupi. U skladu s prethodnim studijama, ovo sugeriše da trepćemo rjeđe kada mozak intenzivnije obrađuje zvukove.
"Ne trepćemo nasumično. Zapravo, trepćemo sistematski rjeđe kada je prisutna važna informacija", kaže Coupal.
Istraživači nisu proučavali zašto su povezani razmišljanje i treptanje, ali imaju nekoliko pretpostavki. Na primjer, mozak može usporiti treptanje kako bi bilo manje prekida u vizuelnim informacijama koje dolaze iz očiju.
"Naša studija sugerira da je treptanje povezano sa gubitkom informacija, kako vizuelnih tako i auditivnih. Pretpostavljamo da je zato treptanje suzbijeno kada dolazi važna informacija", kaže Mickael Deroche, istraživač psihologije i inženjer akustike s Univerziteta Concordia.
Postoje i istraživanja koja sugerišu da treptaji djeluju kao mentalna pauza dok mozak obrađuje napisane rečenice ili reaguje na emocionalne podražaje. Rjeđe treptanje može biti znak da mozak aktivno obraća pažnju.
"Moguće je da sličan mehanizam postoji i u auditivnom sistemu, prilagođavajući principe zapažene u vidu kako bi optimizirao obradu zvuka i smanjio prekide u auditivnoj pažnji", pišu istraživači u svom radu.
U budućnosti, obrasci treptanja mogli bi se koristiti kao još jedan način procjene kognitivnog opterećenja i obrade informacija u mozgu, otkrivanja kada je mozak zauzet i možda prepoznavanja znakova kognitivnih problema - slično kao kod proučavanja govora i sluha.
Ipak, naučnici će morati prikupiti mnogo više podataka kako bi utvrdili da li ove veze zaista postoje.
"Da bismo bili potpuno uvjerljivi, moramo mapirati precizno vrijeme i obrazac gubitka vizuelnih i auditivnih informacija tokom treptaja. To je logičan sljedeći korak", kaže Deroche.
Istraživanje je objavljeno u časopisu Trends in Hearing.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
