Užareni juli na Balkanu: Za ovaj ekstremni toplotni val zaslužan je jedan fenomen

Ovih dana Europa se suočava s historijskim toplotnim valom koji se proteže kroz juli, a najviše pogađa Balkanski poluotok i Istočnu Evropu.

Da toplinski val 'neobično dugo traje', izvijestio je ranije i DHMZ, a popuštanje vrućina očekuje se tek u drugom dijelu sedmice. Prema meteorolozima Severe Weather Europe, službeni kraj toplinskog vala može se očekivati tek za dvije sedmice. 

Ovih dana temperature redovno prelaze 40°C, stvarajući ekstremne uvjete i prijeteći zdravlju i sigurnosti stanovnika. Prema objavljenoj karti najviših zabilježenih odstupanja od prosječnih temperatura, najviše na udaru vrućina je upravo Balkan te područje oko Crnog mora, piše Večernji.

Trending

Kulturni četvrtak | Reditelj Andraš Urban: O Desire festivalu, komediji 'Seljačka opera' i teatru

Tako je u Srbiji Vršac zabilježio najvišu minimalnu temperaturu ikad, s ujutro izmjerenih +31,2°C. Beograd je također bilježio rekordne minimalne temperature, dok su slične ekstremne vrijednosti zabilježene i u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Rumuniji, Albaniji, Bugarskoj, Sjevernoj Makedoniji i Grčkoj. Temperature ne padaju ispod 30°C ni noću, što dodatno otežava situaciju.

"Ovakav stalni meteorološki obrazac nastavit će se u cijeloj Europi do početka sljedeće sedmice, s daljnjim jačanjem blokirajuće visoke temperature iz mediteranske regije u istočnu Europu, zahvaljujući toplinskoj kupoli koja se uspostavlja visoko", objasnili su, dodatno pojašnjavajući kako toplinska kupola inače je prisutna svake godine, a upravo su one uzroci toplinskih valova. 

One zapravo zarobljavaju toplinu nad određenim područjem te stvaraju stabilne i suhe uvjete, sprječavajući cirkulaciju zraka što omogućava kontinuirano zagrijavanje. Rezultat su temperature koje su 8-10°C iznad prosjeka za ovo doba godine, što dodatno povećava rizik od suša i požara, osobito u južnim dijelovima Balkana.

"Toplinska kupola djeluje poput poklopca na loncu. Opsežna toplinska kupola hvata znatno topliju zračnu masu na svim nivoima ispod, gurajući njene slojeve prema tlu. Zbog toga zračna masa postaje suha i značajno se zagrijava kako dolazi do najnižih nadmorskih visina", pojašnjavaju.