Šokantni podaci iz Jugoslavije: "Svaka treća majka bila nepismena, 70 posto djece je bilo sa sela"

2
Radiosarajevo.ba
Šokantni podaci iz Jugoslavije: "Svaka treća majka bila nepismena, 70 posto djece je bilo sa sela"
Foto: Facebook / Porodični dom u bivšoj Jugoslaviji

Sredinom prošlog vijeka, u zemlji koja se oporavljala od ratnih razaranja, obrazovanje nije bilo privilegija, već izazov.

Podaci iz tog vremena govore sami za sebe: čak 70 posto djece koja su 1953. godine krenula u školu dolazilo je sa sela, a svaka treća majka bila je nepismena. U društvu u kojem je svaki treći prolaznik bio dijete, a svaki drugi grob dječji, obrazovanje je postalo ključ opstanka i razvoja.

"Samo petnaest godina kasnije, ta ista djeca kao studenti pokreću velike proteste juna 1968. godine. Blokiraju fakultete i traže obračun sa socijalnom nejednakošću. Između ta dva historijska trenutka, dogodila se jedna od najambicioznijih reformi obrazovnog sistema u modernoj europskoj historiji", kazala je dr Sanja Petrović Todosijević, historičarka zaposlena u Institutu za noviju historiju Srbije.

Počeo 5. kongres Stranke za BiH. Stigao veliki broj zvanica, niz zanimljivih tačaka na dnevnom redu

Počeo 5. kongres Stranke za BiH. Stigao veliki broj zvanica, niz zanimljivih tačaka na dnevnom redu

 U Federativnoj Narodnoj Republici Jugoslaviji tokom 1950-ih provedena je ambiciozna reforma školskog sistema, s ciljem opismenjavanja stanovništva i stvaranja jednakih šansi za sve. Škole su se gradile, nastavni planovi modernizovali, a obrazovanje postajalo dostupno i djeci iz najudaljenijih krajeva.

O značaju ove reforme i njenom utjecaju na društvo govorila je historičarka Sanja Petrović Todosijević, koja se bavi društvenom historijom Jugoslavije nakon Drugog svjetskog rata, s posebnim fokusom na djetinjstvo i obrazovanje.

Jedan od najneobičnijih prirodnih fenomena u BiH: Jeste li posjetili kamene kugle kod Zavidovića?

Jedan od najneobičnijih prirodnih fenomena u BiH: Jeste li posjetili kamene kugle kod Zavidovića?

Autorica je više značajnih djela, među kojima se izdvajaju knjige o ulozi UNICEF u poslijeratnoj Jugoslaviji, kao i studije o reformi osnovnoškolskog sistema. Također je koautorica školskih udžbenika i aktivna u očuvanju historijskog pamćenja.

Priča o obrazovanju u Jugoslaviji nije samo priča o školama, to je priča o društvu koje je, uprkos teškom naslijeđu rata, odlučilo ulagati u znanje kao temelj budućnosti. Upravo zahvaljujući toj odluci, generacija koja je krenula iz nepismenosti uspjela je da promijeni tok historije.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (2)

/ Povezano

/ Najnovije