Strašna predviđanja: Ljudi će masovno umirati ako ne smanje korištenje antibiotika

Ako se potrošnja antibiotika znatno ne smanji, predviđa se da će do 2050. godine više od deset miliona ljudi u svijetu godišnje umirati od infekcija prouzrokovanih bakterijama otpornim na antibiotike.

Najčešći razlog za propisivanje antibiotika su akutne respiratorne infekcije. Iako je najčešće riječ o samolimitirajućim infekcijama, kod akutne upale srednjeg uha i akutnog rinosinuzitisa u velikoj mjeri se propisuju antibiotici usprkos preporukama i smjernicama protiv rutinske primjene antibiotika.

Na tok većine akutnih respiratornih infekcija antibiotici ne utječu, a mogu da izazovu i nuspojave kao što su osip, stomačni bolovi, proliv i povraćanje.

Činjenica je da mnogi ljekari pribjegavaju tzv. defanzivnoj medicini, odnosno propisuju lijekove na pritisak pacijenata. Petina pacijenata sa akutnim respiratornim infekcijama od svog porodičnog ljekara traži - antibiotik i dobije.

Istraživanje sprovedeno na uzorku od 1.273 ljekara pokazuje da skoro svaki drugi ljekar (49%) rijetko udovoljava zahtjevima pacijenata kada je riječ o liječenju, skoro trećina (30%) često, dok samo 12 posto njih to nikada ne čini. Preostalih osam posto to rade uvijek i vrlo često.

Australijsko istraživanje je pokazalo da više od polovine porodičnih ljekara pristaje da propiše antibiotik za akutne respiratorne infekcije da bi zadovoljili očekivanja bolesnika.

Istovremeno, veliki broj porodičnih ljekara smatra da propisivanje antibiotika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti nije uzrok za razvoj rezistencije na antibiotike, već ga vide u bolničkom propisivanju ili u masovnoj veterinarskoj primjeni.

Kada je naš region u pitanju, podaci pokazuju da stanovnici Hrvatske (budući da se podaci odnose samo na države članice EU) prosječno uzimaju više antibiotika nego stanovnici EU, više od Holandije, Estonije i Švedske, a manje od Grčke, Francuske i Italije, prenosi B92.

Istovremeno, podaci govore da se više od 90 posto potrošnje antibiotika odnosi na potrošnju u vanbolničkom lečenju.

Vjerovatno je da se može očekivati da stanje u BiH nije mnogo bolje.

Iz tih razloga, na nedavnom 10. međunarodnom kongresu Udruženja nastavnika opće i porodične medicine naglašena je važnost smernica za antibiotičko liječenje najčešćih infektivnih bolesti u porodičnoj medicini, prenio je stručni časopis Medix.

U svakodnevnoj praksi jedini značajan bakterijski uzročnik upale grla je bakterija streptokoka (Streptococcus), a smjernice za postavljanje dijagnoze i odabir odgovarajućeg antibiotika za liječenje upale grla uzrokovane tom bakterijom donela je radna grupa za upalu grla Interdisciplinarne sekcije za kontrolu rezistencije na antibiotike (ISKRA).

Smjernice za akutnu upalu sluzokože nosa i upalu srednjeg uha preporučuju strategiju odloženog propisivanja antibiotika, osim u izuzetnim slučajevima (sistemska bolest, visoki rizik za komplikacije i slično). Kod akutnog sinusitisa antibiotik se propisuje tek 10 dana od početka simptoma, ako ne dođe do poboljšanja. Kod akutne upale srednjeg uha (otisis media) antibiotik je indikovan ako se simptomi znatno pogoršaju, ne poboljšaju za tri dana ili se pogoršaju.

Inače, smjernice nisu i garancija za uspešno liječenje svakog bolesnika, već pristup svakom pacijentu treba da bude individualizovan, ali pridržavanje smjernica obezbeđuje standardiziran pristup. Odstupanja od smjernica treba da budu dobro argumentovana, a načelno nepridržavanje i nesaglasnost sa odrednicama smjernica trebalo bi objaviti radnoj grupi kao podsticaj za razvoj postojećih smjernica.

Kao moguće strategije za rješavanje problema neracionalnog propisivanja antibiotika sugerira se nekoliko mjera.

To su: odloženo propisivanje uz pažljivo praćenje, podeljena odluka koja podrazumeva komunikaciju sa pacijentom i pojašnjavanje pogrešne percepcije, zatim napisana uputstva za bolesnike koja na jednostavan način mogu da redukuju primenu antibiotika kod akutnih respiratornih infekcija.