Stiže kraj?: Naučnici izračunali kad ćemo izumrijeti

S globalnim zatopljenjem, rastućem otporu cjepivima protiv bolesti koje se mogu spriječiti i sveprisutnom prijetnjom nuklearnog rata, podrazumijeva se kako postoji dobra šansa kako će si čovječanstvo samo presuditi, uzrokujući vlastito uništenje.

Naime, naučnici su proučavali vjerojatnost izumiranja ljudi kroz godine u budućnosti, temeljene na riziku prirodnih katastrofa, bez našeg sudjelovanja, a otkrili su kako su šanse podosta visoke - čak jedan naprema 14 hiljada, prenosi Express.hr.

Od svih vrsta koje su ikada postojale, preko 99 posto njih je izumrlo. Iako ljudska aktivnost povećava stope izumiranja za mnoge vrste, ono je ipak oduvijek postojalo, bilo da su ih uzrokovali postupne promjene u okolini ili pak sama evolucija, kao i veća masovna izumiranja zahvaljujući prirodnim katastrofama poput udara asteroida koji je „potamanio“ dinosaure. Istraživači Instituta za budućnost čovječanstva na Univerzitetu u Oxfordu provjerili su mogu li izračunati gornju granicu vjerojatnosti izumiranja čovječanstva u bilo kojoj godini, ono što su nazvali „prirodnom pozadinom stope izumiranja ljudi“.

Također, željeli su otkriti vjerojatnost uništenja čovječanstva zbog prirodne katastrofe te otkriti je li rizik za ljude veći od prirodnih ili antropogenih uzroka. Da bi to učinili, isključili su antropogene rizike poput klimatskih promjena i nuklearnog oružja, usredotočujući se na prirodne rizike s kojima se Homo sapiens već suočio i preživio ih tokom naših 200 000 godina postojanja, od erupcije super vulkana do udara asteroida i sl.

Oni tvrde kako možemo izračunati stopu izumiranja ljudi upravo na temelju činjenice da je čovječanstvo preživjelo do danas, piše IFL Science.

„Koristeći samo podatke o tome da je Homo sapiens postojao najmanje 200.000 godina, zaključujemo da je vjerojatnost da čovječanstvo izumre zbog prirodnih uzroka u bilo kojoj godini gotovo garantirano manja od jedan naprema 14.000, a vjerojatno će biti i manja od jedan naprema 87.000“, napisali su u izvještaju studije za Scientific Reports.

Prvo je važno istaknuti kako su naučnici pokušali utvrditi gornju granicu vjerojatnosti izumiranja, najveći mogući izračun, koji se temelji na određenim specifičnostima - koristeći moderne ljude koji su se pojavili prije oko 200.000 godina kao zapis o preživljavanju.

Kako objašnjavaju u studiji, ako premjestimo te varijable - na primjer, ako pogledamo fosile za koje se smatra da su ostaci Homo Sapiensa u Jebel Irhoudu stari 300 hiljada godina kao početak modernih ljudi, tada gornja granica postaje jedan naprema 22.800.

Ako se pak osvrnemo 2 miliona godina unatrag i prvo pojavljivanje roda Homo, tada brojka za godišnju vjerojatnost izumiranja zbog prirodnih uzroka postaje 1 naprema 140.000.

Iako je precizno računanje naučna fantastika, jedan od 14.000 znači da imamo 99.993 posto šanse da nećemo izumrijeti svake godine.

Ali, s druge strane, to su isti izgledi da se od 100.000 komercijalnih letova aviona koji postoje svakog dana, bilo kojeg dana njih sedam može srušiti. Naravno, postoje upozorenja za ovu analizu. Ona samo gleda na vjerojatnost izumiranja od prirodnih pojava uz jednake rizike koje smo imali u proteklih 200.000 godina, i naravno ne uzima u obzir ljudski faktor u priči.

„Činjenica da 200.000 godina nismo izumrli zbog nuklearnog rata ne govori puno, kad nuklearno oružje imamo tek 70-ak godina“, rekao je autor studije, Toby Ord.

Ali razumijevanje pozadinske stope izumiranja za čovječanstvo bez antropogenog sudjelovanja ima svoje prednosti. Ono nam omogućuje identificiranje i određivanje prioriteta s najvećim rizicima s kojima se susrećemo.

Istraživači zaključuju kako njihov rad otkriva da vjerojatno nećemo izumrijeti zbog prirodnih uzroka na koje je čovječanstvo bilo ranjivo otkako postojimo. Međutim, „ne može se dati slična garancija za rizike s kojima se nisu suočili naši preci, poput antropogenih klimatskih promjena ili nuklearno / biološkog rata“.