Šta mozak vidi i pamti? Naučnici otkrili ključ vizualnog prepoznavanja
Mehanizam posrednog učenja stalno je aktivan – jedan od najboljih primjera je način na koji naš mozak procesuira ogroman broj vizualnih informacija koje svakodnevno primamo, a da toga često nismo ni svjesni.
Prije nego što uđemo u detalje, važno je razumjeti šta je zapravo ljudski mozak. Mozak (lat. encephalon) je najvažniji dio nervnog sistema, smješten u lobanjskoj šupljini i zaštićen moždanim opnama – tvrdom, paučinastom i mekom. Prosječna masa mozga odrasle osobe iznosi oko 1.350 grama, ali ta masa nije direktno povezana s intelektualnim sposobnostima.
Kako mozak uspijeva zapamtiti slike?
Ćelije mrežnjače u oku bilježe slike visoke rezolucije – u megapikselima. Međutim, mozak nema kapacitet da tokom života čuva i procesira sve te detalje. Umjesto toga, bira ono što je najvažnije i na osnovu tih elemenata stvara razumijevanje vizualnog svijeta.
SDA zahtijeva hitne promjene Izbornog zakona radi zaštite od manipulacija
Naučni tim sa Univerziteta Johns Hopkins, predvođen istraživačima Edom Connorom i Kechenom Zhangom, opisao je u časopisu Current Biology kako naš mozak kompresuje slike – slično kao što to rade računari. Ispostavilo se da određene moždane ćelije, smještene u regiji poznatoj kao V4 (dio vizualnog korteksa), reaguju posebno na izražene krivine i oštre uglove na slici.
To ne podrazumijeva samo linije, već i čitave vizualne cjeline koje se izdvaju iz okoline. Za te ćelije, ravne linije i blage krivine nisu dovoljno interesantne – privlače ih oštri, neobični elementi slike.
Čudesno Muzejsko ostrvo slavi 200. rođendan: Prošetajte s nama atrakcijom u Berlinu
Istraživači su stvorili kompjuterski model tih ćelija, koje su trenirali na hiljadama slika iz prirode. Kad su od njih tražili da rekonstruiraju slike koje su upravo vidjele, u početku su preferirale ravne linije. No, kada im je smanjen broj aktivnih ćelija – kao što je slučaj u stvarnom mozgu – pažnja se automatski preusmjerila na oštre i izražene oblike, baš kao kod prirodnih ćelija.
Zašto su oštri oblici toliko važni?
Zato što su rjeđi u prirodi. Oštrina, za razliku od blagih i ravnih linija koje su posvuda, predstavlja iznimku – a ono što je izuzetno, mozak lakše pamti. Drugim riječima, vizualne informacije se ne pamte kao kompletna slika, već kao niz ključnih detalja koji olakšavaju prepoznavanje i kasniju rekonstrukciju prizora.
"Danas nas računari pobjeđuju u šahu i matematici, ali i dalje nisu ni blizu kada je riječ o prepoznavanju, razumijevanju i pamćenju stvarnog svijeta", ističe profesor Connor. Upravo zato, ljudski mozak ostaje najefikasniji algoritam za vizualnu kompresiju informacija.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
