Sarajlije da grije nuklearna toplana, a Jugoslavija da dobije drugu nuklearnu elektranu

Malo je onih koji nisu čuli za nuklearnu katastrofu u Černobilu koja se desila 1986. godine. Trenutno veliko interesovanje za ovaj događaj je zasluga iznimno popularne televizijske serije nazvane Černobil.

Dok je jedna od najvećih tragedija 20. vijeka ponovo u središtu interesovanja bosanskohercegovačke i svjetske javnosti, malo je poznat prijedlog Energoinvesta iz 1970. godine.

Pripremio: Benjamin Redžić

Historičar Husnija Kamberović je u knjizi Džemal Bijedić: politička biografija istakao podatak da je:

"Sarajevski Energoinvest početkom 1970. čak predlagao izgradnju nuklearne toplane radi toplifikacije Sarajeva."

Kamberovićev izvor ove informacije je članak sarajevskog lista Oslobođenje iz 22. januara 1970. nazvan Nuklearna toplana u Sarajevu.

Osim toga, jugoslavenska vlast je namjeravala napraviti još jednu nuklearnu elektranu, ali je navodno odustala zbog onoga što se desilo u tadašnjem Sovjetskom savezu.

Ovo je podatak koji su Nigel Hawkes, Geoffrey Lean, David Leigh, Robin McKie, Peter Pringle i Andrew Wilson naveli u djelu Najgora nesreća na svijetu - Černobil: kraj nuklearnog sna referirajući se na pisanje lista NIN.

"Černobil je imao izravne posljedice i u Jugoslaviji. Vlasti su bez objašnjenja odustale od plana gradnje druge nuklearke u zemlji, u Prevlaci. Iako nije službeno potvrđeno da se odustalo zbog černobilske katastrofe, taj je razlog objavio politički tjednik NIN", naglasila je grupa autora.

Oni zapažaju da černobilska katastrofa nije izazvala samo u bivšoj Jugoslaviji propitivanje i/ili odustajanje od gradnje nuklearnih elektrana, toplana, već i u mnogim drugim dijelovima svijeta.

Prva i pokazalo se jedina nuklearna elektrana izgrađena u Jugoslaviji je ona u Krškom koja je u rad puštena početkom 80-ih godina prošlog vijeka.