Prvi put zavirili u crnu rupu - neizvjesno je šta su snimili

Svi prikupljeni podaci šalju se u dva superkompjutera u SAD-u i Njemačkoj na dalju obradu, a naučnici očekuju da će početkom 2018. godine tačno znati imaju li prve historijske snimke crne rupe.

Projekt "Event Horizon Telescope" povezao je brojne teleskope širom svijeta, kako bi se stvorio teleskop veličine Zemlje, koji bi mogao obuhvatiti cijeli njen prečnik. On je u stanju da snimi veoma sitne detalje s izuzetno velike udaljenosti.

Crne rupe nisu teško uočljive, ali je problem rezolucija kojom su snimane. Pošto je materijal koji akumuliraju vreo, snimci su često zamućeni, pa bi novi teleskop mogao doprinijeti nastanku mnogo jasnijeg snimka.

"Očekujemo da vidimo asimetričnu sliku na kojoj se nalazi crna tamna regija. To je sjenka crne rupe. Tu bi, po ivici, mogao biti i svijetli prsten. To je fotonski prsten, kružna regija svemira u kojoj je gravitacije toliko jaka da su fotoni prinuđeni da se kreću u orbitama. Oko njega bi trebalo da se nalazi jedan polumjesec, s jedne strane svijetli, sa druge taman", kaže Vincent Fish, istraživač s Masačusetskog instituta za tehnologiju.

"Polumjesec stvara materija koja se kreće u blizini crne rupe desetinom brzine svjetlosti. Kad se emitiraju fotoni i čestice se pokreću prema posmatraču, sve izgleda veoma svjetlo. Ako se kreću od posmatrača, postaju sve tamnije. To proizvodi asimetriju", navodi on.

Crne rupe su efektne laboratorije ekstremne fizike. Sile gravitacije su toliko jake da čak ni svjetlo ne može da pobjegne. Horizont događaja je tačka bez povratka - uvući će sve što prođe pored njega.

Centar crne rupe je poznat kao jedinstvenost (singularity), jednodimenzionalna tačka koja je nezamislivo mala, ali sadrži ogromnu masu. U jedinstvenosti prostor i vrijeme se beskrajno zakrivljuju i zakoni fizike prestaju da važe, piše Newsweek, prenosi B92.