Ovo ne smijete nipošto raditi kada ugledate kita ili delfina u moru: Možete ugroziti i njih i sebe

Svake godine tokom ljetnih mjeseci povećava se broj ljudi koji borave na moru što direktno povećava mogućnost interakcije čovjeka s morskim životinjama.

Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije zato je u srijedu još jednom podsjetilo na pravila ponašanja prilikom susreta s delfinima, kitovima i morskim kornjačama kako bi se smanjio utjecaj na životinje i spriječili neželjeni događaji.

U Jadranu je do sada zabilježeno pojavljivanje deset vrsta iz skupine kitova (Cetacea), a najbrojnija vrsta na području cijelog Jadrana je dobri delfin (Tursiops truncatus). Prugasti delfin (Stenella coeruleoalba), glavati delfin (Grampus griseus) i Cuvierov kljunasti kit (Ziphius cavirostris) prisutni su u različitim gustoćama u južnom dijelu Jadranskog mora, dok se veliki kit (Balaenoptera physalus) sezonski pojavljuje u srednjem i južnom Jadranu.

Trending

Građani Vogošće na ulicama: I večeras održali protest, a evo šta traže

Ulješura (Physeter microcephalus), dugoperajni bjelogrli delfin (Globicephala melas), crni delfin (Pseudorca crassidens) i grbavi kit (Megaptera novaeangliae) pojavljuju se kao zalutale jedinke. Obični delfin (Delphinus delphis), koji je nekad bio prisutan u cijelom Jadranskom moru, sada broji oko 30-50 jedinki.

Kitovi se nalaze na vrhu hranidbene mreže morskih ekosistema te utječu na njihovu strukturu i funkcioniranje. To su ujedno migratorne vrste koje trebaju i veći životni prostor. U najvećoj mjeri ugrožava ih čovjek koji različitim aktivnostima utječe na morski ekosistem. Najčešći razlozi njihove ugroženosti u Jadranu su nedostatak plijena uzrokovan prelovom, slučajni ulov tokom ribarenja, antropogena buka, morski otpad (primjerice plastične vrećice), onečišćenje mora, bolesti i namjerno ubijanje.

30.07.24. 08:57

Šta se dogodilo u Jadranskom moru? Bili su invazivna vrsta, a onda samo doplutali na obalu i uginuli

Pravila ponašanja prilikom susreta s delfinom ili kitom

• Ne usmjeravajte plovilo direktno prema opaženim životinjama
• Ukoliko se opaženim životinjama želite približiti, učinite to polako, brzinom manjom od 5 čv (9 km/h), slijedeći paralelno smjer njihova kretanja te izbjegavajte nagle promjene smjera ili brzine
• Ne proizvodite iznenadne zvukove motorom! Osigurajte da je u krugu od 100 m od životinje samo jedno plovilo, a u krugu od 200 m ne više od tri plovila
• Nemojte ostajati u njihovoj blizini duže od 30 minuta.
• Ukoliko kod životinja primijetite znakove uznemirenosti ili primijetite majke s mladuncima, odmah napustite područje susreta (promjenom smjera, bez ubrzavanja).
• Područje susreta napustite usmjeravajući plovilo suprotno od pravca kretanja životinja, postupno ubrzavajući tek kad je plovilo udaljeno više od 200 m od životinja.
• Zbog sigurnosti pojedinaca i sigurnosti životinja nemojte plivati ni roniti sa životinjama, nemojte ih hraniti niti ih pokušavati dodirivati.
• Ne bacajte smeće u more i ne ostavljajte ga na obali i plažama; životinje mogu slučajno progutati plastični otpad što može uzrokovati njihovo ugibanje.
   

U Jadranskom moru zabilježene su tri vrste morskih kornjača: glavata želva (Caretta caretta), zelena želva (Chelonia mydas) i sedmopruga usminjača (Dermochelys coriacea). Glavata želva je najbrojnija vrsta morskih kornjača u Jadranskom moru, koje se smatra jednim od najvažnijih područja za prehranu ove vrste u Sredozemnom moru, pri čemu jedinke potječu iz grčke natalne populacije.

Morske kornjače su migratorne vrste gmazova koje nastanjuju morski ekosistem i većinu svog vremena provode pod vodom. Danas su jedna od najugroženijih skupina morskih organizama. Glavni razlog ugroženosti morskih kornjača u Jadranu predstavlja interakcija s ribarstvom (slučajni ulov), sudari s brodovima te onečišćenje. Većina pravila ponašanja prilikom susreta s delfinom i kitom odnosi se i na susret s morskim kornjačama.

"Sve vrste iz skupine kitova koje se zateknu u Jadranskom moru, kao i sve tri vrste morskih kornjača, strogo su zaštićene temeljem Zakona o zaštiti prirode, stoga je zabranjeno svako namjerno uznemiravanje, hvatanje i ubijanje tih životinja" podsjetili su i dodali kako se Državnom inspektoratu može prijaviti svako namjerno uznemiravanje strogo zaštićene vrste. U slučaju da se naiđe na povrijeđenog, bolesnog ili mrtvog morskog sisavca ili kornjaču, to se može prijaviti na broj 112, piše Jutarnji List.