Otkriće koje daje nadu: Oni koji nisu preležali COVID mogu razviti imunitet

Imunološki sistem nekih ljudi koji nisu imali koronavirus mogao bi imati neku vrstu prepoznavanja patogena, što bi dalje moglo pomoći u smanjenju težine bolesti ako ta osoba dobije COVID-19.

To su rezultati novog istraživanja kojeg je prenio CNN.

Studija, objavljena u naučnom časopisu Nature, otkrila je da među 68 zdravih ispitanika u Njemačkoj, koji nisu nikada preležali koronavirus, 35 posto njih ima T-ćelije u krvi koje su bile reaktivne na virus.

Podsjetimo, T-ćelije su dio imuniteta i pomažu u zaštiti tijela od infekcije.

Reaktivnost T-ćelija ukazuje da je imunološki sistem možda imao neko ranije iskustvo u borbi sa sličnom infekcijom i da može koristiti tu memoriju da pomogne u borbi protiv nove infekcije, piše Blic

Logično pitanje koje se nakon ovoga postavlja je kako je imunitet ovih ispitanika mogao imati reaktivne T-ćelije ako nikada nisu imali COVID-19?

Oni su "vjerovatno stečeni u prethodnim endemskim infekcijama" drugim vrstama koronavirusa, napisali su istraživači iz raznih institucija u Njemačkoj i Velikoj Britaniji u novoj studiji.

Upotreba ove T-ćelijske memorije još jednom sličnom infekcijom u odgovoru na novu infekciju zove se "unakrsna reaktivnost".

Nova studija uključivala je analizu uzoraka krvi 18 pacijentata sa COVID-19, starosti od 21 do 81 godine i zdravih pacijenata, u dobi od 20 do 64 godina.

Otkriveno je da su T-ćelije reaktivne na koronavirus utvrđene kod 83 pacijenta sa COVID-19.

Iako su istraživači također pronašli postojeće unakrsne reaktivne T-ćelije kod zdravih ispitanika, oni su u studiji napisali da utjecaj tih ćelija na ishod infekcije COVID-19 još nije poznat.

Nalazi studije zahtijevaju još istraživanja, rekao je dr. Amesh Adalja, viši naučnik Centra za zdravstvenu sigurnost na Univerzitetu "Johns Hopkins", koji nije bio uključen u istraživanje.

"Čini se da u ovoj studiji postoji značaj dio pojedinaca koji imaju ovaj unakrsni reaktivni T-ćelijski imunitet stečen drugim infekcijama koronavirusima, što može imati određeni utjecaj na to kako reagiraju u slučaju zaraze novim koronavirusom. Mislim da je veliki put od utvrđivanja postojanja ovih T-ćelija do razumijevanja kakva bi njihova uloga mogla biti", ističe dr. Adalja te navodi dalje:

"Znamo, primjera radi, da su djeca i mladi relativno pošteđeni od teških posljedica ove bolesti i mislim da bi jedna hipoteza mogla biti ta da su T-ćelije u mlađim godinama mnogo aktivnije i mnogobrojnije, nego u starijim. Ako bismo uporedili T-ćelije kod ljudi sa teškom i blagom infekcijom, možda bismo mogli doći do zaključka da su teže posljedice povezane s manje unakrsno reaktivnih T-ćelija i obrnuto. Mislim da u toj pretpostavci postoji biološka vjerodostojnost. Mada je jasno da prisustvo T-ćelija ne sprečava da se zarazimo, možda se može regulisati težina infekcije. Izgleda da bi to moglo biti po srijedi", dodao je Adalja.

Do sada je najveći fokus bio na antitijelima i ulozi koju ona imaju u izgradnji imuniteta protiv ove bolesti.

Međutim, stručnjak za zarazne bolesti dr. William Schaffner, profesor preventivne medicine i zaraznih bolesti na Medicinskom fakultetu Univerziteta Vanderbilt u Nashvilleu, rekao je da se T-ćelije ne smiju i ne mogu zanemariti.

"Imamo studiju koja sugerira da postoji određena unakrsna reaktivnost s običnim koronavirusima koji izazivaju prehladu kod ljudi i da bi mogla postojati neka unakrsna reaktivnost sa virusom COVID-19 koji izaziva toliko štete. To je samo po sebi intrigantno zato što smo iz perspektive antitijela mislili da nema previše ukrštanja. To nije sasvim iznenađujuće zato što su svi ovi virusi članovi iste porodice, poput rođaka. Sad moramo vidjeti ima li to utjecaja na kliničku praksu. Znači li to da zaražena osoba ima više ili manje izgleda za razvoj bolesti? I ima li to ikakvih implikacija na razvoj vakcine", rekao je Schaffner za CNN.

Adalja je dodao da nije iznenađen što je vidio unakrsnu reaktivnost T-ćelija kod učesnika koji nisu imali COVID-19.

"COVID-19 je sedmi ljudski koronavirus koji je otkriven. Četiri vrste koronavirusa kruže zajednicom i odgovorni su za 25 posto uobičajenih prehlada. Skoro svaka osoba na svijetu imala je neko iskustvo sa nekim od tih koronavirusa, a pošto su oni iz iste porodice, razvija se neka vrsta unakrskong reaktivnog imuniteta", objasnio je Adalja.

Ovo nije jedina studija koja je pokazala da postoji određeni nivo imuniteta kod nekih ljudi na koronavirus.

Alessandro Sette i Shane Crotty sa Univeziteta California u San Diegu objavili su ranije ovog mjeseca, također u časopisu Nature da 20 do 50 posto ispitanika neizloženih koronavirusu pokazuje značajnu reaktivnost na koronavirus, ali su dodali i da klinička relevantnost reaktivnosti ostaje nepoznata.

Sette i Crotty dodali su i da je do sada utvrđeno da prethodna imunološka reaktivnost na SARS-CoV-2 postoji u određenoj mjeri u općoj populaciji.