Nova teorija mijenja viđenje čuvene Munchove slike

Prema novoj teoriji o nastanku čuvene slike, Munch je bio inspiriran pojavom rijetkog tipa oblaka koji se javlja samo na velikim visinama, piše Sputnjik.

Na Munchovom Vrisku, poznatom prikazu ćelavog čovjeka u crnoj odeći koji se drži za glavu i vrišti, u pozadini dominira narandžasto nebo. Ranije se vjerovalo da je slikar htio da prikaže mentalnu bolest, ali novo otkriće navodi da je Munch bio inspirisan sedefnim oblacima iznad Osla.

Pretpostavljalo se još 2004. godine da je slika bila inspirirana neobičnom bojom neba poslije erupcije vulkana Krakatoa u Indoneziji iz 1883. godine kada je slikar u svom dnevniku zapisao "nebo je postalo krvavocrveno".

Prema novoj teoriji, tog dana su se na nebu iznad Osla pojavili sedefni oblaci, poznati i kao polarni stratosferski oblaci, koji se na nebu javljaju samo u periodima dugotrajne i intenzivne hladnoće.

Mogu se prepoznati su po intenzivnim bojama i nijansama koje nekada podsjećaju na naftne mrlje na nebu, a nekada na prelivanje boje krvi. Vulkanska erupcija mijenja boju oblaka, ali ne mijenja i njihov oblik. Na slici "Vrisak", međutim, oblaci su talasasti i tanki poput sedefnih oblaka.

"Znamo da su se sedefni oblaci javljali na području Osla u 19. vijeku", kaže Helene Muri, istraživačica sa Univerziteta u Oslu koja navodi da je još jedan svjedok njihove pojave tada zapisao da su oblaci "bili toliko lijepi da ste mogli da povjerujete da se nalazite na drugom svijetu".

Helene Muri, ipak, ostavlja otvorenu i mogućnost za druge pretpostavke, kao što je ona o mentalnoj bolesti, koju navode psiholozi.