Nauka u kuhinji: Fizičari istraživali i računali, eksperiment ima veze s wokom

Dvojica fizičara bavila su se neobičnim, ali praktično važnim istraživanjem - koliko vremena je potrebno da posljednja kap vode ili ulja iscuri iz tave okrenute naopako? Iako zvuči čudno, iza toga stoji ozbiljna fizika.

Skoro svako se bar jednom našao u situaciji da želi iskoristiti svaku kap mlijeka za kafu ili maslinovog ulja za salatu. Blago nagnute flaše ili kartonska pakovanja često zahtijevaju strpljenje dok tečnost ne iscuri. Upravo se na ovo pitanje odlučio fokusirati Thomas Dutta, doktorand fizike, i njegov mentor Jay Tang sa Univerziteta Braun u Providensu, SAD.

Tangu je kuhinjska fizika bliska jer proučava biofiziku bakterija i kretanje mikroorganizama po vlažnim površinama. Kako bi doktorandu približio mehaniku strujanja tečnosti, odlučio je zajedno istražiti "problem voka" - tave za azijatska jela sa zaobljenim dnom, često korištene na otvorenom plamenu. Tang ne briše vok nakon pranja kako bi sačuvao tanak sloj ulja protiv lijepljenja hrane, ali previše vode može uzrokovati rđu.

Trending

Istina o incidentu u Stocu: Kako je došlo do sukoba zbog murala

"Kada izlijem vodu nakon pranja, u voku uvijek ostane malo tečnosti. Zato sačekam nekoliko minuta da se sakupi i ponovo je izlijem", kaže Tang. Ali da li su ti minuti zaista dovoljni?

Dutta i Tang su pomoću Navier-Stokes jednačina, koje opisuju kretanje tečnosti i gasova, izračunali koliko traje slijevanje tečnosti niz nagnutu površinu. Eksperimenti su pokazali da voda iscuri za nekoliko sekundi, mlijeko za oko 30 sekundi, maslinovo ulje za više od devet minuta, dok hladni javorov sirup može trajati i nekoliko sati.

Što se tiče voka, kompjuterska simulacija pokazala je da je potrebno oko 15 minuta da se 90 posto preostale vode sakupi na dnu - znatno više nego što je Tang inače čekao.

Prije 2 dana

Ljudi u ovoj regiji su razvili neobičnu genetsku sposobnost: "Drugi ovo ne bi preživjeli"

Za ovakva razigrana istraživanja postoji i nagrada "The Mario Markus Prize for Ludic Science" za ludističke nauke, koja se dodijeljuje od 2022. godine od Njemačkog hemijskog društva, vrijedna 10.000 eura. Nagrada prepoznaje istraživanja prirodnih nauka koja su istaknuta po zabavnom i znatiželjnom pristupu, piše DW.

Historija pokazuje da su mnoga važna otkrića nastala slučajno ili kroz naizgled neuspješne eksperimente: penicilin je otkriven kada su spore plijesni slučajno ušle u bakterijske kulture, vulkanizacija gume je nastala kada je mješavina gume i sumpora kapnula na vrelu ploču, a plastelin je igračka zahvaljujući otkriću sredstava za čišćenje tapeta.

Ova kuhinjska fizika pokazuje kako i svakodnevni, naizgled banalni problemi mogu postati predmet ozbiljnih naučnih istraživanja i otkriti nove zakone prirode.