Ljudi u ovoj regiji su razvili neobičnu genetsku sposobnost: "Drugi ovo ne bi preživjeli"

1
Radiosarajevo.ba
Ljudi u ovoj regiji su razvili neobičnu genetsku sposobnost: "Drugi ovo ne bi preživjeli"
Foto: Screenshot/Youtube / San Antonio de Los Cobres

Ljudske populacije koje žive u visokim predjelima argentinskih Anda već hiljadama godina piju vodu koja bi većinu ljudi ozbiljno razboljela.

Naime, prirodno prisutni arsen u vulkanskim stijenama prelazi u podzemne vode, kontaminirajući lokalne vodene resurse i izazivajući ozbiljne zdravstvene probleme zbog visoke koncentracije ove otrovne hemikalije.

Međutim, za jednu grupu u sjevernom dijelu Argentine, prirodna selekcija je možda omogućila genetsku prednost koja im pomaže da prežive u ovim izazovnim uvjetima.

U SAD-u uhapšen Hamdija Alukić, osumnjičeni za ratne zločine: Očekuje se izručenje u BiH

U SAD-u uhapšen Hamdija Alukić, osumnjičeni za ratne zločine: Očekuje se izručenje u BiH

Prema DNK analizama ljudi iz zapadnog dijela Južne Amerike, populacija u argentinskim Andama nosi genetsku varijantu koja im pomaže da arsenik metaboliziraju na sigurniji način.

Tim evolucijskih biologa predvođen Carinom Schlebusch i Lucie Gattepaille sa Univerziteta Uppsala objavio je 2015. godine rezultate istraživanja koji pokazuju da je dugotrajna izloženost arseniku dovela do genetskih promjena koje omogućavaju ljudima da lakše podnesu toksične učinke ove hemikalije. Ove promjene su dovodile do povećanja učestalosti zaštitnih varijanti gena AS3MT, što je, kako kažu istraživači, prvi dokaz ljudske adaptacije na otrovnu hemikaliju.

Arsenik je veoma toksičan i povezan je s rakom, kožnim lezijama, defektima pri rođenju i prevremenim smrtnim ishodima.

Visoke koncentracije ove hemikalije u podzemnim vodama nisu rijetkost i prisutne su u mnogim dijelovima svijeta, no rijetko su ljudi izloženi tako visokim nivoima u dugim vremenskim periodima.

Za grad San Antonio de los Cobres u argentinskoj Puni de Atacama, koji je do 2012. godine imao vodu kontaminiranu arsenikom u koncentracijama desetine puta većim od preporučenih limita Svjetske zdravstvene organizacije, ljudi su živjeli sa ovom izloženošću hiljadama godina, pa se prirodna selekcija mogla odvijati tokom vremena, favorizirajući genetske varijante koje smanjuju osjetljivost na toksične učinke arsenika.

Daljnja istraživanja sugeriraju da bi slični genetski markeri mogli postojati i među drugim andskim populacijama koje su izložene arseniku već generacijama, što ukazuje na to da bi prilagodba na ovu otrovnu kemikaliju mogla biti šire rasprostranjena u ovom regionu. Naučnici napominju da ljudi koji nose haplotip otpornosti na arsenik mogu imati značajnu selektivnu prednost u sredinama s visokim koncentracijama arsenika.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (1)

/ Povezano

/ Najnovije