Naučnici pomjerili granice historije čovječanstva: Homo sapiens stariji nego što se mislilo?

5
Radiosarajevo.ba
Naučnici pomjerili granice historije čovječanstva: Homo sapiens stariji nego što se mislilo?
Foto: Printscreen / Homo Longi

Prastara ljudska lobanja, oštećena tokom vremena i fosilizacije, mogla bi zauvijek promijeniti naše razumijevanje porijekla modernog čovjeka.

Tim istraživača iz Kine i Velike Britanije uspio je uz pomoć najsavremenijih 3D tehnologija digitalno rekonstruirati lobanju poznatu kao Yunxian 2, staru oko milion godina, otkrivenu još krajem osamdesetih godina u Kini.

Nova analiza pokazala je da lobanja sadrži mješavinu drevnih i savremenijih osobina: imala je izražene zadebljane obrve i duguljastu moždanu šupljinu tipičnu za Homo erectusa, ali i znatno veći volumen mozga te ravnije lice – osobine koje se povezuju s kasnijim hominidima.

Semir Efendić za Radiosarajevo.ba: "Ideologija kojoj robuje Max Primorac učestvovala u Holokaustu"

Semir Efendić za Radiosarajevo.ba: "Ideologija kojoj robuje Max Primorac učestvovala u Holokaustu"

Istraživači smatraju da tzv. "Yunxian čovjek" pripada grupi Homo longi, koja je bila bliski srodnik Homo sapiensa i Denisovana. Njegova starost i morfologija, tvrde naučnici, dokazuju da su se preci modernih ljudi odvojili od drugih hominida znatno ranije nego što se dosad mislilo.

Prethodne procjene govorile su da se linije Homo sapiensa i neandertalaca razdvajaju prije 500.000 do 700.000 godina. Međutim, nova istraživanja pomjeraju tu granicu na čak 1,3 miliona godina.

"Ovo u osnovi udvostručuje vrijeme nastanka Homo sapiensa. Naši preci su se u različite grupe počeli dijeliti mnogo ranije, što ukazuje na daleko složeniju evolucijsku priču nego što smo do sada vjerovali", izjavio je Chris Stringer iz Prirodoslovnog muzeja u Londonu za The Guardian.

Ako se novi nalazi potvrde, mogli bi konačno razriješiti brojne nedoumice oko tzv. "muddle in the middle", perioda prije milion godina, kada je u fosilnim zapisima ostao niz zbunjujućih tragova različitih ljudskih vrsta.

Studija je objavljena u časopisu Science.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (5)

/ Povezano

/ Najnovije