Naučnici otkrili: I pračovjek je bebe hranio mlijekom u flašici

Keramičke posudice koje su ponekad bile izrađene u obliku fantastičnih životinja, ljudi su koristili prije više hiljada godina za hranjenje dojenčadi životinjskim mlijekom, kazali su naučnici i pružili zanimljiv prikaz prehrane djece u prahistorijsko doba.

Arheolozi su jučer objavili da su potvrdili upotrebnu svrhu keramičkih predmeta u kojima su nađeni hemijski ostaci životinjskog mlijeka, kravljeg, ovčijeg ili kozijeg, a takvi su predmeti bili zakapani u dječijim grobnicama u Njemačkoj.

Looks like babies were bottle fed animal milk since neolithic times. A little something to think about for people who think drinking animal milk is a new phenomenon that humans haven't adapted to. https://t.co/lJR8GSJDlH

— ThunderRatz - The Unfluencer (@thunderratz) September 26, 2019

Najstarija od tri posude opisane u studiji bila je izrađena prije gotovo tri hiljade godina, između 2800 i 3200, u bronzanom dobu, piše Hina.

Drugi slični predmeti datirani prije nekih 7000 godina, u doba neolita, pronađeni su na sličnim lokacijama, kažu naučnici.

"Mislim da nam je to pružilo prvi izravan dokaz o hranjenju djece nakon odbijanja od sise u prethistorijsko doba", kazala je biomolekularna arheologinja Julie Dunne sa Univerziteta Bristol u Velikoj Britaniji.

Voditeljica studije objavljene u časopisu Nature, Dunne je ocijenila da otkrića "pokazuju ljubav i skrb kakvu su roditelji gajili za svoju djecu u prethistorijsko doba".

Our paper on prehistoric baby bottles found in European child graves which contain ruminant animal milk published in Nature today. They often come in the form of imaginary animals. How cute are these! @ogu_bristol @BristolUnihttps://t.co/cB16AmuTzN pic.twitter.com/tTRI0Skrfu

— Dr Julie Dunne (@thepotlady) September 25, 2019

Ti predmeti, dovoljno maleni da ih dijete može držati u rukama, služili su kao posude za mlijeko i imali su uzak izljevni kljun kako bi dijete moglo sisati tekućinu. Tri predmeta koja su korištena za studiju ne ističu se posebnim oblikom, ali su drugi lijepo oblikovani s glavom životinja s dugim ušima, rogovima i drugim motivima.

"Nevjerojatno su privlačni. Vjerojatno su i prethistorijski ljudi tako mislili i ti predmeti zacijelo su imali dvojaku namjenu, da osim hrane i zabave djecu kao što su to danas plišane igračke", kaže suautorica studije, arheologinja Katharina Rebay-Salisbury s Instituta za orijentalnu i europsku arheologiju na Austrijskoj akademiji nauka.

"Predmeti svjedoče o kreativnosti i razigranosti, obilježjima koja nismo baš skloni pripisati našim precima", dodaje.

Život u to doba bio je mukotrpan, ljudi su živjeli u nehigijenskim uvjetima, glad i bolesti skraćivali su ljudski vijek. U bronzano doba i poslije u željezno doba u Europi, možda je svako treće novorođenče umrlo prije prvog rođendana i tek je polovina djece doživjela odraslu dob, kaže Rebay-Salisbury.

Te posude za hranjenje vjerojatno su olakšavale život majkama jer je životinjsko mlijeko bilo nadomjesno za dojenje pa je brigu o hranjenju djeteta mogla preuzeti i druga osoba iz zajednice.