Naučnici navodno izračunali koliko je otprilike mrava na Zemlji

"Svako ko je posmatrao mrave i shvatio da ih ima puno, vjerojatno se zapitao koliko ih ukupno može biti", kaže Patrick Schultheiss sa Sveučilišta u Hong Kongu, koji je sa svojom kolegicom Sabine Nooten sa Sveučilišta Julius Maximilian u Würzburgu u Njemačkoj vodio naučnu studiju, piše New Scientist.

Kako bi dobili odgovor, prikupili su podatke iz 489 studija koje su mjerile gustoću mrava u različitim dijelovima svijeta koristeći standardizirane metode. Ekstrapolirali su ove podatke i procijenili da postoji otprilike 20.000.000.000.000.000 ili 20 bilijardi mrava širom svijeta.

Ukupna biomasa ove globalne populacije mrava - zajednička težina ugljika u svim jedinkama - iznosi oko 12 miliona tona. To je više od divljih ptica i sisavaca zajedno, koji imaju ukupnu biomasu od dva miliona tona odnosno sedam miliona tona. Za usporedbu, ljudi imaju ukupnu biomasu od 60 miliona tona.

Trending

Titove brigade lopatom izgradile 242 km pruge za 7 mjeseci, vlast danas ne umije popraviti 80 metara

16.07.22. 22:43

Trikovi koji će vam pomoći da se riješite mrava zauvijek: I kafa može biti od koristi

Prethodne procjene broja mrava na Zemlji bile su u suštini "utemeljene pretpostavke" ekstrapolirane iz gustoće mrava izmjerene na jednoj ili dvije lokacije, ističe Schultheiss. Posljednja analiza nastojala je biti tačnija gledajući studije sa svih kontinenata i napisane na različitim jezicima.

"Međutim, još uvijek postoje praznine u našem znanju jer je većina brojanja mrava provedena na tlu, a ne na drveću ili pod zemljom", kaže Schultheiss.

Statistike iz Afrike i sjeverne Azije također su ograničene. Postoji 15.700 poznatih vrsta i podvrsta mrava. Ovi kukci su vitalni za većinu ekosistema zbog svoje uloge u raspršivanju sjemena, povećanju dostupnosti hranjivih tvari putem izmjene tla i osiguravanju hrane za životinje koje jedu mrave.

"Poznavanje globalne populacije mrava važno je u svrhu njihova očuvanja. Ovom studijom pružamo osnovu za globalnu distribuciju broja mrava i biomase, a u budućnosti bismo mogli ponoviti studije na istim mjestima koristeći iste metode da vidimo što se promijenilo", zaključuje Nooten, prenosi Index.hr.