Naučnici navodno izračunali koliko je otprilike mrava na Zemlji

"Svako ko je posmatrao mrave i shvatio da ih ima puno, vjerojatno se zapitao koliko ih ukupno može biti", kaže Patrick Schultheiss sa Sveučilišta u Hong Kongu, koji je sa svojom kolegicom Sabine Nooten sa Sveučilišta Julius Maximilian u Würzburgu u Njemačkoj vodio naučnu studiju, piše New Scientist.

Kako bi dobili odgovor, prikupili su podatke iz 489 studija koje su mjerile gustoću mrava u različitim dijelovima svijeta koristeći standardizirane metode. Ekstrapolirali su ove podatke i procijenili da postoji otprilike 20.000.000.000.000.000 ili 20 bilijardi mrava širom svijeta.

Ukupna biomasa ove globalne populacije mrava - zajednička težina ugljika u svim jedinkama - iznosi oko 12 miliona tona. To je više od divljih ptica i sisavaca zajedno, koji imaju ukupnu biomasu od dva miliona tona odnosno sedam miliona tona. Za usporedbu, ljudi imaju ukupnu biomasu od 60 miliona tona.

Trending

Objavljen snimak "dječije igre" u Sarajevu, komentari: "Manje pucalo u ratu"

16.07.22. 22:43

Trikovi koji će vam pomoći da se riješite mrava zauvijek: I kafa može biti od koristi

Prethodne procjene broja mrava na Zemlji bile su u suštini "utemeljene pretpostavke" ekstrapolirane iz gustoće mrava izmjerene na jednoj ili dvije lokacije, ističe Schultheiss. Posljednja analiza nastojala je biti tačnija gledajući studije sa svih kontinenata i napisane na različitim jezicima.

"Međutim, još uvijek postoje praznine u našem znanju jer je većina brojanja mrava provedena na tlu, a ne na drveću ili pod zemljom", kaže Schultheiss.

Statistike iz Afrike i sjeverne Azije također su ograničene. Postoji 15.700 poznatih vrsta i podvrsta mrava. Ovi kukci su vitalni za većinu ekosistema zbog svoje uloge u raspršivanju sjemena, povećanju dostupnosti hranjivih tvari putem izmjene tla i osiguravanju hrane za životinje koje jedu mrave.

"Poznavanje globalne populacije mrava važno je u svrhu njihova očuvanja. Ovom studijom pružamo osnovu za globalnu distribuciju broja mrava i biomase, a u budućnosti bismo mogli ponoviti studije na istim mjestima koristeći iste metode da vidimo što se promijenilo", zaključuje Nooten, prenosi Index.hr.