Najzagonetniji simptomi COVID-a: Šta su otkrile snimke mozga zaraženih

U mnoštvu ozbiljnih simptoma infekcije COVID-19, zasad su najzagonetniji oni neurološki.

Iznenadni gubitak mirisa i okusa bili su među prvim neobičnim simptomima o kojima su izvijestili oboljeli bolesnici s infekcijom koju uzrokuje novi koronavirus (SARS-CoV-2), ali također i moždani udar, razni napadaji i encefalitis.

Prema medicinskim izvješćima, neki pacijenti kojima je dijagnosticiran COVID-19 također su osjećali dezorijentiranost, delirij, vrtoglavicu, a imali su i poteškoća s koncentracijom, piše Science Alert.

Već mjesecima liječnici neumorno pokušavaju razumjeti ovu bolest i njene brojne manifestacije koje utječu na mozak na različite načine koji se još ne mogu u potpunosti objasniti. Kako bi objedinili što više prikupljenih podataka, dva su neurologa provela pregled istraživanja istraživši kako COVID-19 remeti normalne funkcije mozga, a što se može izmjeriti EEG-om. EEG (elektroencefalogram) bilježi električnu aktivnost u različitim dijelovima čovjekovog mozga, obično pomoću elektroda postavljenih na tjeme.

U svom pregledu, neurolozi su objedinili podatke o gotovo 620 pacijenata pozitivnih na COVID iz 84 studije objavljene u recenziranim časopisima. Proučavanjem su zaključili kako rezultati EEG-a kod tih pacijenata mogu ukazivati na neki oblik encefalopatije povezane s COVID-om, odnosno znakove oštećenja ili poremećaja u radu mozga.

Otprilike dvije trećine pacijenata u tim istraživanjima bili su muškarci čija je prosječna dob 61 godina. Neki su već imali određene poremećaje poput demencije, koje može utjecati na očitanje EEG-a, što su istraživači uzeli u obzir prilikom procjene rezultata testova.

Među 420 pacijenata, čije su snimke EEG-a na koncu uzete u obzir i iskorištene za ovu studiju, skoro dvije trećine ispitanih doživjelo je neki delirij, komu ili dezorijentiranost. Otprilike 30 posto pacijenata imalo je epizode slične napadajima, zbog kojih su ih liječnici i poslali na EEG, dok je nekolicina pacijenata imala problema s govorom. Preostali su, pak, doživjeli iznenadni srčani zastoj, koji je mogao prekinuti dotok krvi u mozak.

EEG snimke tih pacijenata pokazale su čitav spektar abnormalnosti u moždanoj aktivnosti, uključujući neke ritmičke obrasce i epileptične skokove aktivnosti. Najčešća uočena abnormalnost bila je difuzno usporavanje, što je sveukupno usporavanje moždanih valova, a ukazuje na opću disfunkciju moždane aktivnosti.

U slučaju COVID-a, ovo oštećenje može biti rezultat raširene upale, jer tijelo uspostavlja svoj imunološki odgovor, a eventualno smanjeni protok krvi u mozak, ako su srce i pluća slabi, navodi Net.hr.

Trećina svih tih otkrivenih abnormalnosti bila je lokalizirana u čeonom režnju, dijelu mozga koji je zadužen za misaone funkcije poput logičnog zaključivanja i donošenja odluka. Čeoni režanj također pomaže da reguliramo svoje osjećaje, kontroliramo svoje ponašanje, a uključen je u učenje i pažnju.

“Ova otkrića govore nam da moramo isprobati EEG na širem krugu pacijenata, kao i druge načine snimanja mozga, poput MRI ili CT skeniranja, što će nam dati bolji uvid u frontalni režanj”, rekao je neurolog Zulfi Haneef s Medicinskog fakulteta Baylor u Houstonu, jedan od koautora ove studije.

S vremenom bi EEG mogao pomoći u učvršćivanju dijagnoze COVID-19 ili nagovijestiti moguće komplikacije. To bi moglo pomoći liječnicima u praćenju dugoročnih komplikacija te bolesti i otkrivanju drugih dugotrajnih učinaka na moždane funkcije pacijenta.

Dobiveni rezultati mogu se dodati sve većem broju dokaza da koronavirus može ozbiljno utjecati na neurološko zdravlje ljudi. “Potrebno je više istraživanja, ali ovi rezultati nam pokazuju na koja područja se moramo usredotočiti prije nego krenemo dalje”, kazao je dr. Haneef.

“Čini se da su poremećaji koje utječu na čeoni režanj česti u COVID-19 encefalopatiji i mogli bi biti potencijalni biomarker ako se kontinuirano budu javljali”, napisali su autori u svom radu. Već se pokazalo koliko COVID-19 može biti “tvrodglav” i dugotrajan po pacijente koji simptome, naročito umor, osjećaju još mjesecima nakon što im je bolest dijagnosticirana.

“Mnogi misle da će oboljeti, ozdraviti pa se vratiti u normalu. No, ova otkrića govore nam da bi mogli imati dugoročnih problema. Isprva smo samo sumnjali u to, a sada pronalazimo sve više dokaza koji to potkrjepljuju”, kazao je dr. Haneef.