Muškarci žive kraće od žena: Naučnici otkrivaju šta im najviše ugrožava zdravlje

Muškarci u prosjeku žive kraće od žena, a razlozi za to nisu isključivo biološke prirode. Novo međunarodno istraživanje pokazuje da na njihovo zdravlje značajno utiču i društvene norme, očekivanja o ulozi muškarca u porodici, ekonomski pritisci i uslovi života.

Prema istraživanju objavljenom u medicinskom časopisu The Lancet, takozvani teret bolesti u svijetu je 16 posto veći kod muškaraca nego kod žena. To znači da muškarci veći dio života provode suočeni s bolestima, ali i da u prosjeku ranije umiru.

Razlike postoje i u evropskim zemljama. U Njemačkoj je teret bolesti kod muškaraca 14 posto veći nego kod žena, dok u Švicarskoj ta razlika iznosi četiri posto.

Trending

Bosna u neobičnom terminu protiv Cluja traži četvrtu pobjedu u ABA ligi nakon šoka u Eurocupu

Društvena očekivanja utiču na zdravlje muškaraca

Istraživači su analizirali povezanost između zdravlja muškaraca, tradicionalnih shvatanja muževnosti i društvenih očekivanja. U obzir su uzeli i druge faktore, poput siromaštva, ekonomske nesigurnosti i nivoa obrazovanja.

Rezultati pokazuju da posebno nepovoljan položaj imaju muškarci koji žive u teškim ekonomskim i društvenim okolnostima, kao i oni koji su marginalizirani zbog porijekla, jezika ili seksualne orijentacije.

29.10.26. 13:43

Rizik od moždanog udara porastao za 50 posto: KCUS upozorava na ozbiljan problem

Jedan od važnih faktora je tradicionalna predstava muškarca kao hranitelja porodice, osobe koja mora biti snažna, samostalna i sposobna osigurati egzistenciju svojim najbližima.

Psihoterapeut Andreas Walther sa Univerziteta u Grazu, koji nije učestvovao u istraživanju, smatra važnim to što studija muško zdravlje ne posmatra isključivo kroz individualne navike i rizična ponašanja.

Ipak, upozorava da nije svaka tradicionalna norma muževnosti štetna. Problem nastaje kada se takva očekivanja nameću kruto, bez obzira na okolnosti i mogućnosti pojedinca.

Fizički zahtjevni poslovi i zanemarivanje zdravlja

Na životni vijek muškaraca utiče i vrsta posla kojim se bave. Michael Mühlichen iz Saveznog instituta za istraživanje stanovništva u Wiesbadenu ističe da fizički zahtjevan rad, smjenski rad, veći rizik od povreda i ograničena kontrola nad radnim uslovima mogu negativno uticati na zdravlje.

Posebno su izloženi radnici u industriji, građevinarstvu, saobraćaju i zanatskim djelatnostima.

Istraživači ukazuju i na razlike u korištenju zdravstvenih usluga. Muškarci se rjeđe odlučuju na preventivne preglede, a tome mogu doprinijeti poslovne obaveze, nedostatak vremena, negativna iskustva sa zdravstvenim sistemom i uvjerenje da moraju biti samostalni i izdržljivi.

U Njemačkoj, naprimjer, ne postoji sistematska zdravstvena zaštita za muškarce koja bi bila uporediva s redovnim ginekološkim pregledima i zdravstvenim praćenjem žena od ranije životne dobi. Preventivni pregled za rak prostate dostupan je muškarcima od 45. godine.

Mentalno zdravlje muškaraca često ostaje u drugom planu

Poseban dio istraživanja posvećen je mentalnom zdravlju muškaraca koji su zbog rata i drugih okolnosti napustili svoje domove.

Muškarci izbjeglice, posebno oni koji dolaze iz patrijarhalnih društava, često se suočavaju s dodatnim psihološkim pritiskom jer više nisu u mogućnosti izdržavati i štititi svoje porodice.

Situaciju dodatno otežavaju rasizam, ksenofobija, otežana društvena integracija i prepreke u pristupu zdravstvenim uslugama.

Posljedice mogu uključivati depresiju i posttraumatski stresni poremećaj, koji se ponekad manifestiraju kroz agresiju, samopovređivanje i zloupotrebu psihoaktivnih supstanci.

Profesorica Silvia Krumm iz Univerzitetske bolnice u Leipzigu ističe da društvena očekivanja mogu predstavljati dodatni izvor psihološkog opterećenja kada muškarci zbog životnih okolnosti ne mogu ispuniti nametnutu ulogu hranitelja porodice.

Istraživači pozivaju na drugačiji pristup zdravstvenoj zaštiti

Autori istraživanja smatraju da je potrebno više pažnje posvetiti društvenim okolnostima u kojima muškarci žive prilikom kreiranja zdravstvenih i preventivnih programa.

Naglašavaju da muškarci nisu homogena grupa i da se zdravstvene potrebe razlikuju u zavisnosti od obrazovanja, prihoda, zaposlenja i dostupnosti društvene podrške.

Istraživanje je dobilo pohvale zbog pristupa koji povezuje biološke, psihološke i društvene faktore, ali su pojedini stručnjaci ukazali i na nedostatke, posebno na nedovoljno razmatranje bioloških razlika između muškaraca i žena.

Zaključak istraživača je da se razlika u životnom vijeku ne može objasniti samo jednim faktorom te da je za unapređenje zdravlja muškaraca potrebno istovremeno djelovati na više područja, piše DW.