Ko je bio najbogatiji u Jugoslaviji 1988. godine? Ni jednog političara nema na listi

Kada se govori o bogatstvu u bivšoj Jugoslaviji, prvo ime koje pada na pamet jeste Josip Broz Tito. Iako se često kaže da "sve što je bilo Brozovo, ništa nije bilo njegovo", to zapravo znači da Tito lično nije posjedovao formalnu imovinu – sva dobra koja je koristio pripadala su državi, a on je imao ovlasti da njima raspolaže.

Njegov luksuz bio je bez premca: rezidencije širom zemlje, ostrvo Brioni, luksuzni vozovi, avionska flota i jahta Galeb. U nekim vilama radilo je i preko 2.000 zaposlenih. Tito je u njima boravio povremeno, ponekad za primanje stranih delegacija, a ponekad privatno, uživajući u luksuzu koji je za obične građane bio nedostižan, piše BBC.

Najpoznatije rezidencije i posjedi uključuju:

Trending

Dubravko Barbarić za Radiosarajevo.ba: Želja nam je da se vratimo u Skenderiju, ali...

• Dedinje (Užička 15) – prva Titova kuća nakon dolaska na vlast, u kojoj je živio od 1946. do 1979. godine.
• Bijeli dvor – ranije pripadao kraljevskoj porodici Karađorđević, danas u vlasništvu države.
• Brioni – ostrvo gdje je Tito primao strane delegacije i provodio ljetne mjesece.
• Vila u Kumrovcu – rodna kuća, danas u vlasništvu Ministarstva državne imovine Hrvatske.
• Vila Dalmacija u Splitu – u vlasništvu grada Splita, iznajmljuje se po visokoj cijeni.
• Vila na Bledu i u Ohridu – korištene u Sloveniji i Sjevernoj Makedoniji.
• Vila u Bugojnu – bivša lovačka rezidencija, danas napuštena.
• Bunker u Konjicu – izgrađen 1950-ih za slučaj nuklearnog napada, danas u vlasništvu Ministarstva odbrane BiH.
• Vila Galeb i Vila Lovćen u Crnoj Gori – danas u zakup državnih vlasti.

Tito je također posjedovao luksuzne vozove i avionsku flotu, a jahte su služile i za putovanja i za prijem visokih gostiju, među kojima su bili Fidel Kastro, Eleanor Roosevelt, Sofija Loren, Indira Gandi i engleska kraljica Elizabeta II.

Jugoslavenski časopis TOP objavio je 1988. godine listu najbogatijih građana, a zanimljivo je da među njima nije bilo nijednog političara.

Prema preliminarnoj listi Porezne uprave iz februara 1989. godine, najveće prihode prijavljivali su privatni ugostitelji, pjevači i kompozitori narodne muzike, trgovački putnici, predstavnici stranih firmi, nogometaši, likovni umjetnici, novinari i univerzitetski profesori.

Najveće zarade po gradovima izgledale su ovako:

• Beograd: pjevač narodne muzike – 142 miliona dinara
• Zagreb: trgovački predstavnik – 61 milion dinara
• Ljubljana: akademski kipar – 28 miliona dinara
• Skoplje: privatni ugostitelj – rekordnih 171 milion dinara
• Za Sarajevo nema dostupnih podataka.

Od objave ovih podataka prošlo je više od 30 godina, a sistem se u međuvremenu značajno promijenio. Danas najveće zarade ostvaruju političari, dok mnogi muzičari, ugostitelji, novinari i umjetnici često govore o skromnim primanjima i finansijskim izazovima.

Ova retrospektiva pokazuje kako se društvena i ekonomska struktura promijenila, te koliko su tadašnje grane privrede i profesije uticale na bogatstvo pojedinaca, dok je Titov luksuz podsjetnik na moć i privilegije koje su bile rezervisane za šefove države.