Jadran osuđen: Šta nas čeka ako temperature porastu za samo dva ili tri stepena

Radiosarajevo.ba
Jadran osuđen: Šta nas čeka ako temperature porastu za samo dva ili tri stepena
Foto: Express.hr / Da li nas čeka velika katastrofa

Antarktika sadrži najveću količinu leda na Zemlji na jednom mjestu i, uz Grenland, predstavlja apsolutnu tačku preživljavanja ili umiranja našeg planeta i života na njemu uslijed klimatskih promjena koje je svojom industrijom pokrenuo i pothranjuje moderni čovjek.

Piše: Sergej Županić za Express.hr

Prošlogodišnje veliko istraživanje klimatologa, glaciologa i drugih stručnjaka, objavljeno u Natureu, donosi užasan zaključak da su klimatske promjene na Antarktici dovele dotle da se godišnje s tog zaleđenog kontinenta otopi nešto više od 200 milijardi tona leda, a najgore od svega je to što je doslovno izmjereno sve brže i brže otapanje.

Ovakvi rezultati vrlo su loša vijest za mediteransku zemlju na skoro pa drugom kraju svijeta, za Hrvatsku, i to ne samo zbog jadranske obale. Tako je izmjereno da je otapanje Antarktika tokom posljednjih pet godina bilo triput brže nego prije 10 godina, da je u odnosu na 1997. sada pet puta brže. Dosadašnji doprinos podizanju nivoa mora uslijed izlijevanja vode s otapajućih antarktičkih ledenjaka od 1992. iznosi 8 milimetara.

Logika stvari i elementarna matematika ukazuju na to da će stvari s Antarktikom biti sve gore i da se slobodno može računati da će, kao i do sada, promatranja klimatskih promjena u prirodi dokazivati sve katastrofičnija predviđanja, a opovrgavati sva ona umjerenija predviđanja stope potapanja gradova uz obale mora, suša, oluja, izumiranja vrsta, izbijanja bolesti, gladi, ratova, masovnih seljenja stotina milijuna klimatskih izbjeglica.

Danas se u kontekstu posljedica klimatskih promjena u pravilu govori o scenarijima u slučaju zagrijavanja do 1,5°C, 2°C, 3°C i 4°C do 2100. Kako sada stvari stoje, a stoje tako da ne samo da nismo zaustavili stopu zagađenja atmosfere stakleničkim plinovima, u prvom redu s CO2, nego sve više povećavamo industrijsko zagađenje, na putu smo da do kraja stoljeća ubijemo i sebe i planet zagrijavanjem od 4°C, otprilike.

Pariški klimatski sporazum, iz kojega je Donald Trump istupio, a mnogi najveći zagađivači na svijetu koji jesu ostali u njemu neće mu stići niti udovoljiti sa svojim ciljevima, navodi cilj najvećeg zagrijavanja od ne više od 2°C, nadajući se da bi to bilo dovoljno da se klima jednom uspije popraviti, nakon tko zna koliko desetljeća. Tek kao želja, na koju isključivo zbog profita svojih nacionalnih ekonomija malo koja država svijeta ozbiljno računa, navodi se cilj od 1,5°C.

Svijet bi, dakle, bio neopisivo sretan ako bi uspio dosegnuti onaj prvi cilj, a van sebe od sreće ako bi dosegnuo onaj drugi. Tih pola stepena Celzija razlike za otočne državice poput Tuvalua, Malediva i niza drugih, odnosno za zemlje poput Bangladeša ili Nizozemske značio bi razliku između nestanka i opstanka. Samo pola stepena više ili manje značit će i za Balkan. A na to nećemo morati čekati do 2100. godine, nego puno, čak i zastrašujuće ranije.

U scenariju zagrijavanja svijeta od 1,5°C Hrvatsku (ali i Balkan, op.pr.) bi tukli klimatski ekstremi (suše, oluje, ispadi razornih valova vrućina i hladnoća), ali bi uspjeli održati glavne prirodne karakteristike. Čak i porast nivoa mora uslijed otapanja leda značio da bi se skoro cijela jadranska obala uspjela održati bez posebnih šteta. 

U tom slučaju dvije trećine područja u svijetu kojima klimatske promjene prijete da ih pretvore u pustinje, u pustinje se ipak ne bi pretvorila. Ali, samo pola stepena više i sve to će se dogoditi. U Hrvatskoj bi tako Slavonija i Baranja postale pustinje u pravom smislu riječi, i to već za nekoliko desetljeća, nepogodne i za uzgoj hrane i za život, dok bi Dalmacija, Kvarner i Istra u nekim dijelovima postale kamene pustinje, u nekim drugima polupustinje, otprilike kao što je to izgledalo u nekim dijelovima Maroka ili Španjolske prije galopirajućih klimatskih promjena.

Od turizma uz more na Jadranu više ne bi bilo ništa jer bi užasno nedostajalo vode, a i bilo bi ili će biti naprosto previše vruće da bi odmor na takvom mjestu ikome bio ugodan. Sve to odnosi se na scenarij od samo 2°C zagrijavanja u odnosu na prosjeke svjetske klime do 1990. godine, odnosno, samo pola stepena više ili manje znači kataklizmu ili opstanak. A stvarnost je danas takva da se velika većina klimatologa svijeta slaže oko toga da današnjim ponašanjem jurimo prema scenarijima od ili 3°C ili 4°C.

(...)

Bivšeg NASA-in glavnog klimatologa Jamesa Hansena uprava NASA-e i državne vlasti godinama su proganjale, čak su mu cenzurirali javne istupe i pregledavali mu poštu, zbog predviđanja koja su se tada tumačila kao "neznanstvena" i "histerična", da bi se sada pokazivala čak i kao umjerena...

On je 2016. predvidio da će već do polovice stoljeća more porasti za jedan metar. Da bi samo godinu i pol poslije toga ne bilo tko nego Proceedings of the National Academy of Sciences of the USA objavio da će zagrijavanje od 3°C značiti rast razine mora između 4,4 i 9,9 metara. Express je na osnovu toga izradio karte hrvatskih gradova uz Jadransko more.

Ispalo je da će to značiti da će Pula biti razbijena na nekoliko otočića, praktično uništena, da će Rijeka biti potopljena sve do razine Trsatske gradine, da će sasvim nestati Nin, najveći dio Zadra, da će postojati još samo Biograd pod morem, da će nestati pola Šibenika, Solina, Kaštela i Splita, cijeli Trogir, kompletna gradska jezgra Dubrovnika, te da će delta Neretve, skupa s Pločama i Metkovićem, nestati pod morem, a da će na tom mjestu zjapiti zaljev do duboko u BiH, zapravo do pola puta do Mostara.

 

Kompletan tekst čitajte na ovom LINKU

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije