COVID-19: Koliko ljudi umire od koronavirusa, a koliko od gripe

Zaraženih: 110,099
Umrlih: 3.831
Oporavljenih: 62.355
Broj slučajeva u BiH: 3

Objava Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) prema kojoj je COVID-19 značajno opasnija bolest nego što se u početku mislilo i opasnija od sezonske gripe podigla je veliku uzbunu i pravi rat oko ispravne interpretacije informacija.

Piše: Nenad Jarić Dauenhauer za Index.hr

Stručnjaci WHO-a ustvrdili su da brojke dosad potvrđenih slučajeva zaraze i smrti u svijetu pokazuju da je smrtnost od COVID-19 oko 3,4 posto, što je značajno više nego što se činilo u ranijim danima epidemije. To je čak 34 puta više od smrtnosti od sezonske gripe koja se uglavnom kreće ispod 0,1 posto. 

Nije sve u smrtnosti

Naglasimo odmah na početku da smrtnost nije sve. Analize WHO-a pokazale su da je postotak ljudi s teškom kliničkom slikom kod COVID-19 oko 20 posto, pri čemu oko pet posto završava na aparatima za disanje koje mogu zauzeti na šest sedmica. To vrlo brzo svaki sistem može dovesti do kolapsa, osobito hrvatski koji je već i za žešćih epidemija gripe znao imao problema s nedostatkom respiratora i sličnih uređaja. Kada izbije epidemija, a sistem nema dovoljne kapacitete i opremu, smrtnost raste, a mnogi završavaju s teškim bolestima pluća, jetre ili bubrega koje mogu uzrokovati trajna oštećenja.

To je ono čega se treba posebno bojati. Sezonska gripa potvrđeno ne uzrokuje tako teške kliničke slike. Upravo zbog toga Kina je u početku reagirala prilično opušteno, da bi u relativno kratkom vremenu uvela drastične mjere jer je shvatila da će joj sistem kolabirati. 

Izračunavanje smrtnosti

Kada se već govori o smrtnosti, zanimljivo je da u poricateljskoj priči nitko ne iznosi brojke koje bi pokazale koliko bi ljudi trebalo prolaziti ispod radara da bi COVID-19 bio jednako smrtonosan kao gripa. Mi ćemo stoga pokušati upravo to učiniti ovdje. Ako vam se ne da naprezati um s malo elementarne matematike i epidemiologije, preskočite do zaključka naših formula. No mislim da će većini ovo biti zanimljivo.

Ako pak osjećate odbojnost prema razvlačenju brojki jer je svaka od njih nečiji život, nečiji brat, sestra, otac ili majka, potpuno ste u pravu, no imajte na umu da su statistike vrlo važne za pravilno reagiranje zdravstvenih politika, pa i pojedinaca u sistemu. Ako ne razumijemo ozbiljnost problema i ako ga podcjenjujemo, nećemo imati dovoljno razloga da promijenimo svoje ponašanje u skladu sa zahtjevima situacije.

Koronavirus potvrđen u BiH: Kako se zaštititi od zaraze?

Prije svega trebamo razjasniti što znači smrtnost na koju je upozorio WHO. Riječ je o postotku koji se dobiva dijeljenjem broja potvrđeno oboljelih s potvrđenim brojem umrlih. Brojke od petka, kada je pisan ovaj članak, govore u prilog WHO-u budući da je do tada potvrđeno oboljelo 100.674 ljudi, dok ih je 3412 umrlo. Ako to podijelimo, dolazimo do istog broja od 3,4 posto. Tako izražen postotak naziva se case fatality ratio (CFR).

Blaži slučajevi prolaze ispod radara

U slučaju epidemija koje mogu imati simptome koji variraju od vrlo blagih do vrlo teških, za očekivati je da će mnogi blaži slučajevi proći ispod radara jer će ljudi simptome zamijeniti za običnu prehladu ili ih uopće neće primijetiti, a posebno ih neće prijaviti. Osobito u vrijeme kada vladaju gripa i prehlade koje se lako mogu zamijeniti s COVID-19. Stoga se u slučaju COVID-19 uglavnom smatralo da imamo posla tek s vrhom sante leda.

No, s druge strane treba imati na umu da je broj umrlih s kojim računamo u određenom trenutku također značajno manji od broja ljudi koji će umrijeti u konačnici, nakon što završi cijeli tok bolesti, odnosno nakon što prođe epidemija. Naime, pokazalo se da COVID-19 može trajati čak šest sedmica te da neki ljudi koji budu otpušteni iz bolnica kasnije razviju teške simptome, a to znači da će smrt neke osobe koja je danas prijavljena kao oboljela biti zabilježena tek više sedmica kasnije, možda čak i više od šest zbog kašnjenja birokracije.

Osim toga neće svi koji umru od COVID-19 biti nužno povezani s tom bolešću. Neke smrti krivo će se pripisati kroničnim i drugim bolestima od kojih su bolovali. Ako uzmemo u obzir da u računanju smrtnosti govorimo o relativno malim postocima od 0,1% do 3,4%, onda trebamo imati na umu da bi na svakog čija je smrt prijavljena sa zakašnjenjem ili je krivo pripisana trebalo doći stotinjak puta više nezabilježenih oboljelih s blagim simptomima da bi se smrtnost promijenila za red veličine kao što Trump već sada tvrdi. 

Kruzer Princess Diamond - jedan od najboljih primjera

Kao jedan od najboljih primjera može nam poslužiti kruzer Princess Diamond. Naime, ondje ni jedan slučaj nije prošao ispod radara. Brodovi se upravo iz tih razloga često analiziraju u epidemiološkim studijama. 

Ondje je oboljelo 696 ljudi, a 6 je umrlo. Dakle, u tom slučaju smrtnost je oko 0,9%, što je također 10-ak puta više nego kod sezonske gripe. No, čak ni ovdje priča još nije sasvim okončana jer se još uvijek liječi 478 ljudi. Neki od njih mogli bi biti prilično bolesni budući da se još uvijek, nekoliko sedmica nakon napuštanja broda, vode kao aktivni slučajevi. Konačno treba imati na umu da su svi teže oboljeli putnici na tom brodu imali vrhunsku zdravstvenu skrb u japanskim bolnicama.

Hrvatska: Zavod za javno zdravstvo dao upute kako čistiti i dezinficirati dom

S druge strane, netko bi mogao reći da presjek putnika kruzera po dobi ne odgovara onome u stvarnom svijetu. To je istina, vjerojatno je nešto malo viši, a smrtnost je viša kod starijih. No s druge strane, na putovanja brodom ne kreće populacija vrlo slabog zdravlja s kroničnim bolestima, na kemoterapijama, oslabljenog imuniteta i sl. Oni uglavnom leže u bolnicama ili se čuvaju kod kuće, osobito tokom sezone gripe i prehlada.

Konačno treba imati na umu da je smrtnost u Wuhanu oko 6 posto. To dijelom može biti rezultat činjenice da su prijavljivani samo teži slučajevi. No također može biti i posljedicom činjenice da je ondje, u onako preopterećenom sustavu, bilo jako teško svim oboljelima pružiti odgovarajuću kvalitetu zdravstvene usluge.

Tim WHO-a u Kini utvrdio da broj oboljelih nije tek vrh ledene sante

Procjene smrtnosti mučile su i stručnjake u WHO-u jer se na temelju njih, kao i drugih važnih spoznaja, kroje politike zdravstvenih sustava širom svijeta. Primjerice, važno je znati koje su skupine najranjivije i tko sve može širiti virus, šire li viruse i djeca koja imaju značajno blaže simptome i sl. Na temelju takvih podataka onda se zaključuje koje institucije treba, a koje ne treba imati pod posebnim nadzorom, kada ima smisla zatvoriti škole, ugasiti javni prijevoz i slično.

WHO je stoga prije par tjedana u Kinu poslao tim od 25 stručnjaka iz cijelog svijeta kako bi na licu mjesta istražili situaciju.

Ukratko, tim je utvrdio sljedeće važne stvari.

Smrtnost u Wuhanu bila je oko 5,8%. U drugim, manje pogođenim, dijelovima Kine bila je oko 0,7%. Kineski stručnjaci objasnili su da je visoka smrtnost u Wuhanu rezultat manjka kapaciteta intenzivne skrbi. WHO stoga svim drugim zemljama u svijetu preporučuje da agresivno rade na pravovremenom suzbijanju širenja virusa te da urede što više prostora za intenzivnu njegu kako bi se smrtnost zadržala na najnižim mogućim razinama. Kina je tokom epidemije testirala različite tehnike liječenja i one najuspješnije je primijenila. Zahvaljujući ovim metodama, broj novozaraženih u posljednje vrijeme u Kini pada.

Testovi provedeni na oko 320.000 slučajeva pokazuju da ono što je zabilježeno nije tek vrh sante leda, već prije piramida jer uglavnom svi oboljeli prije ili kasnije pokažu neke simptome.

COVID-19 ne prenosi se na velike udaljenosti finim kapljicama, a većina prijenosa (78-85%) zbiva se u bliskom kontaktu.

Bauk koronavirusa: Da li je opasan po djecu, širi li se zaraza mobitelom i novčanicama

Oko 5% oboljelih treba umjetno disanje. Još 15% treba visoke koncentracije kisika, i to ne na nekoliko dana, već između 3 i 6 tjedana.

Najčešći simptomi su povišena temperatura (88%) i suhi kašalj (68%). Slijede iscrpljenost (38%), izbacivanje kapljica sluzi prilikom kašljanja (33%), otežano disanje (18%), grlobolja (14%), glavobolja (14%), bolovi u mišićima (14%) i groznica (11%). Curenje iz nosa nije uobičajen simptom.

COVID-19 nije pametno podcjenjivati

Iz svega navedenog, uključujući i preporuke WHO-a, možemo zaključiti da je Covid-19 značajno teža bolest od gripe, sa značajno većom smrtnošću i težim kliničkim slikama te da je nije pametno podcjenjivati.

Stručnjaci WHO-a stoga ističu da u ovoj situaciji nije dobra ni opuštenost ni prevelika panika. Ovo nije ni vrijeme za kalkuliranje s mogućim štetama koje bi strah mogao imati za gospodarstvo, već je prije trenutak da se ljudi suoče s ozbiljnošću problema, kako za vlastito dobro tako i za dobrobit gospodarstva koje bi moglo imati neusporedivo veće štete ako se virus počne nekontrolirano širiti. Naime, važno je uskladiti ponašanje s činjenicom da de facto imamo pandemiju ozbiljne bolesti za koju nemamo cjepiva ni naročito efikasnih lijekova te da ćemo samo ako razumijemo njezinu ozbiljnost biti spremni promijeniti svoje ponašanje i navike kako bismo je suzbili.

Kompletan tekst čitajte na ovom LINKU