Plašite li se i vi propuha: Priča o najstrašnijem čudovištu na Balkanu

Već decenijama, bez obzira da li je ljeto ili zima, traje borba između mnogih stanovnika Balkana i čuvene promaje.

Temperatura se vrti oko nule, topla čokolada i "dugačke gaće" su veoma aktuelni, kao i borba protiv tradicionalnog neprijatelja sa ovih prostora - promaje.

Doduše, taj neprijatelj je prijetio i kad je temperatura bila iznad 30 stepeni - jednostavno, on uvijek vreba iza ćoška.

Zima je odavno stigla i biće tu sve do 20. marta i one više od jedne laste. Problem promaje nešto je aktuelniji tokom hladnijeg vremena, kada se mnogi samo zatvore u svoju jazbinu i čekaju proljeće, jer ko još otvara prozor i provetrava kuću kad je napolju minus.

Jedno je sigurno - u toj grupi najviše Balkanaca.

"Idi vidi da nisu ostala otvorena ulazna vrata", rekao mi je stric usred vrelog jula.

Otišao sam da proverim. "Malo su otvorena".

"Eto, osećam ja da nešto 'vuče'. Zatvori".

I zatvorio sam.

Jer propuh uvek vreba.

Šta je propuh?

"Zatvori prozor, ubiće te propuh", rečenica je koju svako u Srbiji i na čitavom Balkanu često čuje.

Ipak, tačne definicije šta je propuh- nema.

Najtačniji opis bio bi strujanje vazduha ili povjetarac koji nastaje zbog otvorenih prozora na suprotnim stranama prostorije ili objekta.

Vjerovanje kaže da je propuh opasna po zdravlje i da je od nje moguće dobiti razna oboljenja - prehladu, ukočenost i još koješta.

Promaje se uglavnom plaše stariji građani, iako ima i mlađih koji je izbjegavaju.

Sve to može da dovede do brojnih problema, pa su moguće i svađe u javnom prevozu zbog prozora koji treba da bude otvoren ili zatvoren.

Ljekari ističu da propuh ne postoji, ali to do sada nije umanjilo strahove građana, pa se u šali često kaže da je propuh jedan od najvećih neprijatelja Balkanaca.

"Strujanje vazduha je korisno i preporuka je da se više puta u toku dana - i ljeti i zimi - provetri prostorija", ističe za BBC primarijus specijalista opšte medicine Nevenka Dimitrijević.

Promaje bilo još kod Vuka

Riječ propuh postoji i u drugim jezicima - najpribližniji prevod na engleski bio bi draft - ali ona nigde u svijetu nema negativnu konotaciju kao na Balkanu.

Lingvista Ivan Klajn kaže za BBC na srpskom da je porpuh"odavno odomaćena riječ slovenskog porekla".

"Riječ propuh postoji već u Vukovom rečniku iz 1818. godine. Nastala je iz čistoslovenskih korjena mahati i promahati, gde se H pretvorilo u J", ističe Klajn.

Kako kaže, za promaju u Hrvatskoj i dijelovima Bosne kažu propuh, od puhati ili duvati.

"Stranci promaju uglavnom prevode kao provjetravanje. To je samo više vazduha u stanu, što je uvek zdravo i nigde u svijetu nema tog našeg straha od nazeba", navodi Klajn.

Kad propuh "furi"

Slična iskustva sa promajom i starijim ljudima koji se protiv nje bore imaju mladi ljudi iz čitavog regiona.

Luka Grubiša, koji je rođen u Bosni, ali živi u Podgorici, kaže za BBC na srpskom da je propuh "naše čudovište iz Loh Nesa - svi pričaju o njoj, a niko je nije vidio".

"Ljudi oko mene se boje svakog strujanja vazduha, uvek postoji neko ko će tražiti da se zatvori prozor, okrene ventilator ili spuste krilca klima uređaja", navodi 28-godišnji Grubiša.

Kako kaže, to bude posebno problematično ako živiš u Podgorici "koja je u ljetnjim mjesecima predgrađe pakla".

"Imam babu, majkinu tetku, koja po dolasku kod nas zahtijeva hermetičko zatvaranje svih otvora. Kad to uradimo, njen karakter joj ne dozvoljava da miruje, pa opet da primedbu da joj negde 'furi', kako se to u Crnoj Gori kaže za nelagodno strujanje vazduha.

"Ja tu nemam izbora, ustanem, zatvorim dvije-tri ladice i prokomentarišem da je bila u pravu i da više neće da furi, a to obično bude propraćeno sočnom psovkom, kako samo babe znaju", navodi on.

"Stranci čak i mokre kose izlaze na promaju"

Milana Čovakušić je iz Mrkonjić Grada, živjela je u Sarajevu, a sada je u Banjaluci.

Ona za BBC na srpskom kaže da su je još kao malu učili da dva prozora sa suprotnih strana jednostavno ne smiju da budu otvorena.

"U slučaju da je neko od ukućana to slučajno uradio, odjednom bi se jednoglasno čulo vikanje: 'zatvaraj, propuh!', kao da dolazi neki najveći neprijatelj".

Kako navodi, šokirala se kada je kroz priču sa prijateljima iz drugih zemalja saznala da uopšte ne znaju šta je propuh.

"I što je još gore, izlaze na promaju mokre kose - sreća njihova pa ne znaju moju baku, kakvo bi im predavanje održala", dodaje 26-godišnja Milana.

"S kim sad da se svađamo"

Sličnih situacija ima i na Kosovu, a i naziv problema se izgovara isto - propuh.

Mimoza Dili je iz Prištine, ali živi u Frankfurtu: "Uvijek mi je bilo smiješno što druge zemlje u Evropi nemaju promaju".

"Jednom sam pročitala negdje da su se zemlje Balkana toliko navikle na međusobne probleme, da sada kada žive u miru mogu da se svađaju jedino sa vazduhom", kaže uz osmijeh 23-godišnja Mimoza za BBC.

"Od smrada još niko nije umro, od propuha jeste"

U Hrvatskoj za promaju kažu propuh, a 25-godišnji Mislav Ćimić iz Dubrovnika za BBC navodi da se i tamo, bez obzira na godišnje doba, često može čuti upozorenje - "pazi, ubiće te propuh".

"I baš je neobično da svi koji na takva upozorenja kolutaju očima, redovno postanu baš ti koji ista upozorenja jednako prekorno upućuju podmlatku - to je valjda krug života. naročito ovog mediteranskog.

"Curi nos? Propuh! Boli uvo? Propuh! Boli grlo? Propuh! Propuh je izvor svih zala i zdravstvenih problema, treba ga se kloniti kao najgoreg neprijatelja", navodi Ćimić uz osmijeh.

Prema njegovim riječima, građani Dubrovnika "odlučnošću koju nemaju ni najbolji svetski ljekari" često za sve kažu - "ma, to ti je od propuha".

"Majka mi je pričala da je kao djevojčica bila u bolnici zbog upale pluća i medicinske sestre su jedno jutro otvorile sva vrata i prozore kako bi se prostorija provjetrila.

"Kada je dežurni ljekar ušao i osjetio propuh, ljutito je uzviknuo: 'Zatvarajte prozore! Od smrada niko još nije umro, a od propuha jeste", navodi Ćimić.

Kad propuh pomogne

Slične probleme imaju i Makedonci. Tamo takođe kažu propuh ili lokalnu varijaciju - promajata.

Sneže Kitanoska (29) za BBC navodi da se i tamo, kao u Srbiji, često zna ko je prvi osumnjičeni ako nekoga nešto boli - "ma, mora da je od promaje".

Ipak, da od promaje može da bude i nešto dobro, svjedoči Ivan Vasileski (25) iz Prilepa.

Vasileski se sjeća situacije kada je kao mali bio na porodičnom odmoru u Albaniji.

Kako kaže, bilo je toliko vruće da nije moglo da se jede, pa je njegov otac išao kod domaćina vile u kojoj su odsjeli da bi razgovarali o načinu rashlađivanja.

"Međutim, obojica su loše govorili engleski, pa su morali većinu stvari rukama da objašnjavaju jedan drugom.

"Moj otac je tražio mjesto sa promajom u kući, ali promaju nije moguće prevesti na engleski, zbog čega je duvao i tresao se. Naš domaćin je posle nekog vremena shvatio šta moj otac želi i pokazao nam tajno mesto sa promajom. Eto, tu je propuh zapravo pomogla", priča Vasileski za BBC.

"Propuh je korisna"

Doktorka Nevenka Dimitrijević za BBC na srpskom ističe da propuh - ne postoji, kao i da je to što ljudi smatraju pod promajom zapravo korisno za zdravlje.

"Odustala sam više od priče da to nije istina i da propuh ne šteti. Ljudi koji u nju vjeruju kažu da je krivac za neke teške posljedice", ističe ona.

Prema njenim riječima, potrebno je često provjetravati prostorije u kojima dugo boravimo da se ne bi zadržavala prašina za koju se lijepe bakterije, virusi i ostali mikroorganizmi koji mogu da izazovu probleme, alergijske reakcije ili oboljenja disajnih puteva, piše BBC.

Kako kaže, ono na šta su ljudi osjetljivi jeste usmjereno strujanje vazduha ka jednom mjestu na tijelu.

"Efekat je isti kod pojave koju mi zovemo propuh i kako kod izloženosti direktnom udaru klime, to je praktično fizička povreda".

"Hladan vazduh dovodi do oštećenja cirkulacije, dolazi do oštećenja mišića koji se manje snabdjevaju kiseonikom, zbog čega se javlja otok. Mišić zbog toga poveća masu i vrši pritisak na nervne korenove i eto bolova i upale koja dugo traje i mora da se liječi intenzivnije".

Sve je to u redu, ali da mi ipak malo pritvorimo prozor?

Mislim, nikad se ne zna.

Kao da mi malo "vuče" odnekud.