Fobija / Ako ste danas od ranog jutra u neobjašnjivom strahu i grču, patite od ovog

13. 12. 2019. u 11:11:00 Radiosarajevo.ba

Shares: 5

Ako ste danas od ranog jutra u neobjašnjivom strahu i grču, vjerojatno patite od paraskavedekatriafobije - straha od petka trinaestog.

Narodna vjerovanja: Zašto je baksuzan petak 13?

Baksuzni dan, famozni petak 13. mnogima predstavlja dan kada bi najradije ostali u krevetu ili barem kod kuće, a putovanja i rizični poduhvati odlažu se za dan kasnije. Magazin istražio je čudne fakte koji se vežu za ovaj datum. 1. Vjeruje se da je Isus razapet u petak, zbog čega se stoljećima smatralo da taj dan donosi lošu sreću.

Riječ je o relativno čestom, ali ujedno i izrazito nerazumnom strahu od kombinacije petka i broja 13 te se historijski veže uz nekoliko mitova.

Norveški mit kaže da je dvanaest bogova večeralo u Valhalli, rajskoj dvorani i domu boga Odina. Na večeru je upao i 13. nezvani gost. Bio je to zli bog Loki.

Lokiju je, prema mitu, u društvu ozbiljnih bogova postalo dosadno pa se odlučio poigrati s njima. Rezultat njegove igre bio je tragičan. Nagovorio je Hodera, slijepog boga tame, da strelicom čiji je vrh premazan imelom pogodi Baldera, boga veselja i zadovoljstva. Balder je umro i cijelom je zemljom zavladala tama. Od tog trenutka nadalje brojka 13 smatra se kobnom i zloslutnom.

Biblija daje još jedno od objašnjenja za ovaj strah od kombinacije dana i datuma. Juda, apostol koji je izdao Isusa, bio je trinaesti gost na Posljednjoj večeri.

Također, u antičkom Rimu postojalo je vjerovanje da se vještice okupljaju u grupama od dvanaest, a trinaesto je mjesto bilo rezervirano za vraga. No, većina historičara vjeruje kako petak 13. zao glas vuče od 1307. kada je počela jedna od većih tragedija u ljudskoj historiji. Tog je dana francuski kralj Philippe le Bel u dogovoru s tadašnjim papom naredio hapšenje više od stotine vitezova iz reda Templara optuživši ih za herezu.

A ako vam zdrava logika već ne nalaže da se petka 13. ne treba bojati ništa više od, primjerice, ponedjeljka 27. onda vas možda utješi objašnjenje profesora psihologije dr. Claya Routledgea.

Praznovjerja nam pomažu da shvatimo svijet i kako stvari funkcioniraju, kaže on.

Ljudi žele vjerovati da svijet funkcionira prema nekim pravilima i da se neke stvari mogu predvidjeti, a prije svega, žele vjerovati da je neke stvari moguće kontrolirati i da sve nije haosa i niz slučajnosti. Naravno, to je nemoguće pa onda zbog toga neki od nas vjeruju u neke vanjske faktore ili sile koje kontroliraju sve oko nas.

To je vidljivo čak i u nekim daleko benignijim situacijama. Naprimjer, nešto se nije ostvarilo jer "nije bilo suđeno".

Istraživanja pokazuju da praznovjerja funkcioniraju na ovaj način, prenosi Index. Što je manje osjećaja kontrole to smo skloniji praznovjerjima (kucanje u drvo), a nešto slično događa se u razdobljima ekonomske nesigurnosti. To možete primijeniti i na vjeru jer kad se ljudi osjećaju panično, prestrašeno i misle da svijet nema smisla, skloniji su povjerovati da svijetom upravlja neka viša sila.

Dakle, samo opušteno danas.


Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacija za Android | iPhone i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

NEMA KOMENTARA