Vrhunski predator: Naučnici otkrili zmiju veličine autobusa

Naučnici su otkrili dokaze o postojanju Palaeophis colossaeus, ogromne morske zmije duge i do 12 metara, koja je prije oko 56 miliona godina dominirala prahistorijskim okeanima i vjerovatno lovila velike ribe, pa čak i rane vrste ajkula.

Ova fascinantna vrsta živjela je tokom eocenske epohe, u periodu mnogo prije pojave kitova i današnjih velikih morskih predatora. Fosili ove zmije pronađeni su na području današnje Sahare, koja je u to vrijeme bila prekrivena toplim, plitkim morem.

Prema istraživanju objavljenom 2018. godine u naučnom časopisu Acta Palaeontologica Polonica, Palaeophis colossaeus bila je jedna od najvećih zmija koje su ikada postojale, s pršljenovima većim od onih kod bilo koje današnje zmije. Naučnici procjenjuju da je bila duga između 8 i 12 metara. To je otprilike veličine manjeg gradskog autobusa ili duže od velike bijele ajkule.

Trending

Vanredni radovi: Nekoliko sarajevskih ulica bez vode zbog kvara, ViK na terenu

Vrhunski predator drevnih mora

Ponovna analiza fosilnih pršljenova potvrdila je da se radilo o izuzetno snažnom i prilagođenom morskom predatoru. Njeno dugačko, hidrodinamično tijelo ukazuje na to da je bila odličan plivač, sposoban za brze i precizne napade.

Za razliku od savremenih morskih zmija, koje rijetko prelaze tri metra dužine, Palaeophis je imao snažnu muskulaturu i građu prilagođenu životu u otvorenom moru. Naučnici vjeruju da je zauzimao sličnu ekološku ulogu kakvu danas imaju orke ili veliki krokodili.

Sahara je nekada bila more

Tokom eocena, klima na Zemlji bila je znatno toplija nego danas. Područje današnje Sahare tada je bilo dio Transsaharskog mora, ogromnog tropskog vodenog prostora povezanog s drevnim okeanima.

Takvi uslovi omogućili su hladnokrvnim reptilima da narastu do gigantskih dimenzija. Uz fosile ove zmije, pronađeni su i ostaci velikih riba, drevnih krokodila i drugih morskih životinja, što ukazuje na složen i bogat ekosistem sposoban da prehrani vrhunskog predatora poput Palaeophis colossaeus.

Šta je jela ova džinovska zmija?

Iako direktni dokazi o ishrani ne postoje, naučnici smatraju da je ova zmija mogla progutati gotovo sve što joj se našlo na putu. Građa tijela i pretpostavljena pokretljivost čeljusti ukazuju na to da je mogla loviti velike ribe, ajkule, pa čak i reptile slične krokodilima koji su tada naseljavali mora.

Kako navode autori istraživanja, veličina plijena mogla je biti izuzetno velika, što ovu zmiju svrstava na sam vrh tadašnjeg lanca ishrane.

Otkriće Palaeophis colossaeus pruža rijedak uvid u svijet u kojem su morem vladali reptili, a ne sisari, i podsjeća koliko su se ekosistemi Zemlje dramatično mijenjali tokom njene historije, piše Indiandefencereview.