Stručnjaci upozoravaju na epidemiju kratkovidnosti među djecom zbog pretjerane upotrebe ekrana

Djeca koja svakodnevno provode više sati pred ekranima mobilnih telefona, tableta i računara imaju znatno veći rizik od razvoja kratkovidnosti, koja sve češće poprima razmjere epidemije, upozoravaju stručnjaci iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).

HZJZ navodi da je porast kratkovidnosti usko povezan sa sve većom dostupnošću digitalnih uređaja. Globalni pristup mobilnim telefonima gotovo se utrostručio u manje od deset godina — sa 21,6 posto u 2014. na 69 posto u 2023. godini.

Najnovije meta-analize pokazuju da djeca koja pred ekranima provode četiri sata dnevno imaju dvostruko veći rizik od razvoja kratkovidnosti u poređenju sa djecom koja ekrane koriste sat vremena dnevno ili manje, prenosi Hina.

Trending

Zaimović, Uk i Zvizdić poručili studentima u Zetri: "Budite ponosni na svoje znanje"

Kratkovidnost danas pogađa oko 2,2 milijarde ljudi širom svijeta, a procjene ukazuju da bi do 2050. godine gotovo polovina svjetske populacije mogla biti kratkovidna. U Europi je zabilježen rastući trend, sa prosječnom prevalencijom od 23,5 posto, uz značajne razlike među zemljama.

Stručnjaci ističu da su uz genetske faktore, ključni i okolišni uticaji, posebno način života djece. Rizik je znatno veći ako su roditelji kratkovidni — djeca sa jednim kratkovidnim roditeljem imaju dvostruko veći rizik, dok je kod djece čija su oba roditelja kratkovidna rizik i do pet puta veći.

10.12.25. 19:47

Treba li BiH slijediti Australiju? Prvi dan zabrane društvenih mreža za tinejdžere pokazao probleme

Obrazovanje i produženi rad na blizinu, uključujući čitanje, pisanje i korištenje digitalnih uređaja, također su povezani sa većom učestalošću miopije, posebno ako se aktivnosti obavljaju bez pauze i na maloj udaljenosti.

S druge strane, boravak na otvorenom pokazao se kao jedan od rijetkih jasno potvrđenih zaštitnih faktora. Studije ukazuju da svakodnevnih 40 do 80 minuta provedenih na otvorenom može smanjiti pojavu kratkovidnosti kod djece uzrasta od šest do 11 godina.

Primjeri iz istočne i jugoistočne Azije, gdje je kratkovidnost prisutna kod 80 do 90 posto mladih odraslih osoba, dodatno naglašavaju uticaj okolišnih faktora. U Tajvanu je, kroz program koji je poticao svakodnevni boravak djece na otvorenom, zaustavljen dugogodišnji rast miopije među školskom djecom.

U Hrvatskoj je 2015. godine uveden obavezni probir vida za četverogodišnjake, a godinu kasnije i Nacionalni preventivni program ranog otkrivanja slabovidnosti, kojim se može otkriti do 97 posto anomalija oka.

Iz HZJZ-a pozivaju roditelje da ograniče vrijeme koje djeca provode pred ekranima — djeci do druge godine ne preporučuje se izlaganje ekranima, do pete godine najviše sat vremena dnevno, a do 12. godine do dva sata — te da podstiču boravak na otvorenom, aktivnosti na dnevnom svjetlu i redovne preventivne preglede vida.