Richard Branson zaronio u "Veliku plavu rupu": Otkrili smo nešto nevjerovatno

Richard Branson, britanski milijarder i avanturist, vlasnik grupacije Virgin u sklopu koje ima i avio kompaniju za komercijalne svemirske letove, upustio se u nevjerovatnu ekspediciju. No, umjesto u svemirske visine, ovaj je put krenuo u morske dubine.

Tačnije, zaronio je Veliku plavu rupu, drugu najveću morsku rupu na svijetu, duboku 124 metra, koja se nalazi stotinjak kilometara od obale Belizea u Karipskom moru.

Plave rupe divovske su jame u okeanima, a gledane iz visine karakteristične su po intenzivno plavoj boji.

 

 

 

View this post on Instagram

A post shared by Richard Branson (@richardbranson) on Oct 29, 2018 at 3:42am PDT

Velika plava rupa poznata je još iz dokumentarca slavnog istraživača podmorja Jacquesa Cousteaua iz 1971. godine. Popularna je među roniocima, no malo se zna o porijeklu tog tajanstvenog mjesta, piše Business Insider.

Kako bi se rasvijetlila tajna iz njene dubine, Branson je s timom naučnika i ronioca, među kojima je bio i Cousteauov unuk Fabien Cousetau, pokrenuo ekspediciju i u nedjelju se spustio u nju podmornicom Aquatica.

Publika širom svijeta mogla je u prijenosu uživo pratiti ovu ekspediciju tokom koje su Branson i Cousteau nekoliko puta zaronili podmornicom na dno. Ne samo da su bili prvi koji su se spustili tako duboko, nego su napravili i snimke visoke razolucije i izradili detaljne 3D karte unutrašnjosti Velike plave rupe.

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

A post shared by Richard Branson (@richardbranson) on Dec 4, 2018 at 4:32am PST

Branson i ekipa kažu da su pronašli dokaze o tome da ta podvodna struktura nije oduvijek bila rupa. Na južnom zidu rupe otkrili su podvodni sistem špilja gdje su snimili goleme stalaktite.

“To su jasni dokazi da je Velika plava rupa nekoć bila špilja, budući da stalakti nastaju samo u suhim špiljama”, kazao je Branson.

On tvrdi kako to dokazuje da su nivoi mora nekad bile mnogo niži nego danas te da su dramatično porasle zbog klimatskih promjena.

Pretpostavlja se da je to povećanje nivoa mora uzrokovalo propast civilizacije Maya između 800. i 1000. godine.