Lijek hlorokin i COVID-19: Jedno od istraživanja prekinuto - brojni pacijenti umrli

I dok pandemija divlja na planeti, naučnici istražuju potencijalni tretman za infekciju COVID-19 - antimalarik hlorokin. Ipak, uznemirujući rani rezultati kliničkog ispitivanja iz Brazila dodali su ulje na vatru rastuće sumnje da je ovaj lijek daleko od rješenja koje tražimo. 

Hlorokin je stupio na scenu i 2012, kao potencijalni tretman za MERS, ali nije istražen do kraja je nije bio dovoljno efektivan protiv virusa. Nedavno, male studije su se opet okrenule tom pravcu, istražujući da li lijek može blokirati koronaviruse, među kojima i je ovaj (SARS-CoV-2), da inficiraju naše ćelije. 

Ovaj antimalarik, kao što je poznato, ima opasne nuspojave; čak i njegov relativno "sigurniji" rođak, hidroksihlorokin nema baš dobru prošlost, Najveća briga jeste rizik da će pacijenti razviti ozbiljne srčane probleme. 

"Antimalarik hidroksihlorokin i antibiotik azitromicin trenutno se prate kao potencijalni tretmani za COVID-19, ali svaki ima ozbiljne implikacije na zdravlje ljudi koji imaju kardiovaskularne bolesti", saopćila je Američka asocijacija za zdravlje (AHA). Dodaju da komplikacije uključuje ozbiljne neregularnosti u radu srca kao što su aritmija, polimorfna ventrikularna tahikardija (uključujući Torsade de Pointes), dugi QT sindrom i povećan rizik od iznenadne smrti."

Posljednje u nizu ovih briga jeste i kliničko ispitivanje iz Brazila. Ekipa je objavila preliminarne rezultate na pre-print serveru medRxiv nakon što su nakon samo šest dana zaustavili davanje visokih doza lijeka jer je nekoliko pacijenata umrlo. 

Istraživači su oformili dvije grupe COVID pacijenata koji su se liječili u javnoj bolnici u Manausu; jedna grupa trebala je dobijati 12 grama hlorokina tokom deset dana, dok je druga grupa dobila 2.7 grama tokom pet dana. Svi pacijenti primili su antibiotike ceftriakson i azitromicin. 

Nakon što je 11 pacijenata umrlo u obje grupe, liječnici su potpuno obustavili istraživanje za grupu s visokom dozom lijeka, opisavši da su pacijenti razvili više srčanih problema i imali "veću smrtnost". 

"Preliminarlni nalazi sugeriraju da se visoka doza hlorokina (desetodnevni režim) ne preporučuje pacijentima u COVID tretmanu", naveli su. 

Kako su kasnije ispričali za CNN, imali su još veću smrtnost od one koju su dokumentovali šestog dana, što znači da ni grupa koja je primila manju dozu nije sigurna. 

"Glavna razlika između grupe s visokim dozama i one s malim dogodila se tokom prva tri dana - dva pacijenta u grupi s visokim dozama hlorokina razvili su ventrikularnu tahikardiju prije smrti", izjavio je istraživač zaraznih bolesti s Univerziteta Vanderbilt, William Schaffner, koji nije bio uključen u studiju. "Dakle, jasno je da je grupa s visokim dozama bila toksičnija, ali i grupa koja je primila malu dozu je u opasnosti, što pokazuju veće studije."

Istraživanje možete pročitati na medRxivu.