Cyber kriminalci korona profiteri: Evo koja država je privlačna hakerima

Korona potiče internetski kriminal. Broj kaznenih djela raste, a stopa otkrivanja počinitelja stagnira. Ipak, njemački Savezni kriminalistički ured je uvjeren da će uspjeti suzbiti opasnosti.

Granica od 100.000 već je premašena u 2019. godini: za 514. To je broj kibernetičkih zločina koje je Savezni ured kriminalističke policije (BKA) registrirao u svom godišnjem „Saveznom izvještaju o kibernetičkom kriminalu“. Godinu dana kasnije ima točno 108.474 takvih slučajeva - porast od gotovo osam posto, piše DW.

A pritom se procjenjuje da je tzv. siva brojka, dakle napadi iz mreže koji nisu prijavljeni, "iznad prosjeka", kaže stručnjak BKA Carsten Meywirth. On je na čelu specijalnog odjela Ureda za ovaj oblik kriminala na Internetu koji je osnovan u travnju 2020.

Zbog svoje ekonomske snage i brojnih tehnoloških inovacija, Njemačka je posebno privlačna hakerima iz cijelog svijeta. Uz to, tu je i geostrateški položaj u centru Europe. "Utjecaj na EU i članstvo u NATO-u pretvaraju Njemačku u važan cilj cyber kriminalaca", navodi Meywirth.

Tokom krize Meywirth i njegov tim registrirali su nove ciljeve: portale za prijavu za cijepljenje, platforme za učenje i servere za home office. Lanac opskrbe cjepivima posebno je zanimljiv počiniteljima, "jer bi neuspjeh čak i jedne firme imao značajne učinke na društvo".

Digitalno ucjenjivanje

Stopa otkrivanja stagnira na niskoj razini od 32,6 posto. U općoj policijskoj statistici kriminala u Njemačkoj (PKS) ona je gotovo dvostruko veća i iznosi 58,4 posto. Pogođene tvrtke očito još uvijek zaziru od podnošenja kaznenih prijava. Zbog toga će mnogi kibernetički napadi koji su skupi za tvrtke vjerojatno zauvijek ostati neotkriveni.

Prema BKA, posebno je visok rizik od digitalne ucjene korištenjem takozvanog ransomwarea. Na taj se način napadnuta računala ne samo šifriraju, već se istovremeno kradu podatci "kako bi se žrtvama moglo istovremeno prijetiti i njihovim objavljivanjem na internetu", navodi Meywirth. To je kriminalni poslovni model koji, ako je uspješan, obećava ogromnu dobit.

Za Svena Herpiga iz berlinske Zaklade za novu odgovornost taj razvoj nije iznenađenje. U intervjuu za DW on kaže da se očekivao i još veći porast, jer "kriminalci koji stoje iza toga vrlo dobro zarađuju".

Po njegovom mišljenju Njemačka je za borbu protiv te vrste kriminala prilično dobro opremljena u međunarodnoj usporedbi. Kritične infrastrukture zakonski su bolje zaštićene nego u drugim zemljama.

BKA: "Procvat kriminala"

Ipak, Herpig upozorava da praksa sve više zaostaje za teorijom. Primjećuje se određena nebriga kada se radi o prevenciji cyber napada.

Herpig vjeruje da je napad poput ovog sadašnjeg na naftovod u SAD-u moguć u bilo kojem trenutku i u Njemačkoj. Budući da se počinitelje rijetko otkrije, oni napadaju "tamo gdje mogu zaraditi novac". Sve što je digitalizirano može biti cilj takvih napada "ako od početka ne razmišljamo o digitalnoj sigurnosti", upozorava Herpig.

Savezni ured kriminalističke policije smatra da cyber kriminalci operiraju prije svega iz istočne Europe, a posebno iz Rusije. To se podudara s informacijama koje ima i Sven Herpig. Ali on uopzorava i na aktivnost hakera u azijskim zemljama.

Dok je Kina prije svega zainteresirana za patente kao dio klasične industrijske špijunaže, s ciljem "jačanja domaće ekonomije", interes Sjeverne Koreje prvenstveno je usmjeren prema vlastitom nuklearnom programu. Prema procjeni njemačkog udruženja digitalne industrije Bitkom, šteta njemačkih firmi je u 2019. godini iznosila oko 1,3 milijarde eura. Osiguravajuća društva te troškove najčešće pokrivaju.

Podaci - osnovna sirovina

Prema BKA, analiza gotovo 25 000 identificiranih hakera pokazuje da se tu radi kako o pojedincima, tako i o međunarodno organiziranim skupinama. U sferi cyber kriminala postoji "prava industrija pružanja usluga". Na internetu se može kupiti sve "što nekome treba", kaže Weywirth.

"Tu je čak moguće i ocijeniti kvalitetu pružene usluge nakon obavljenog posla - baš kao što to čine milijuni kupaca na legalnim portalima."

Jedan od najvažnijih instrumenata koji koriste cyber kriminalci i dalje su ukradeni identiteti i podaci o bankovnim računima. Radi se o punim imenima, adresama i brojevima kreditnih kartica. U posljednje vrijeme su sa društvenih mreža ukradeni stotine milijuna takvih podataka. "Oni su baza podataka koju cyber kriminalci koriste za planiranje i izvođenje svojih akcija."

Traže se stručnjaci

Njemačka policija je ponosna na to da je u januaru/siječnju otkrila i zaustavila "Emotet", jedan od najopasnijih programa za krađu podataka na internetu. Taj uspjeh je postignut uz suradnju sličnih službi iz osam zemalja: uz Njemačku u akciju su bile uključene i Nizozemska, Ukrajina, Litva, Francuska, Velika Britanija, Kanada i SAD.

U vrijeme korone ti stručnjaci imaju još više posla nego inače i zbog toga BKA ulaže puno novca i osoblja u svoju specijalnu jedinicu. Koliko točno, to Weywirth ne želi otkriti, ali naglašava da „tu ima značajnih pomaka". Između ostalog se intenzivno ulaže u obrazovanja i osposobljavanja osoblja "kako bi tehnički mogli parirati hakerima", piše DW.