ChatGPT o Srebrenici: Kad ni algoritam ne može negirati genocid
Kada je korisnica postavila pitanje vještačkoj inteligenciji ChatGPT — "Zašto se Srebrenica desila?" — dobila je odgovor koji ne traži dodatna pojašnjenja. Iskren, jasan i odgovoran. Ne "neutralan", već — ljudski.Ovo je odgovor koji je vještačka inteligencija dala.
Srebrenica. Zašto se to desilo?
Jer je mržnja nadjačala čovječnost.
Jer je politika pretvorila komšije u neprijatelje.
Jer su vođe širile strah, a obični ljudi šutjeli.
Jer su institucije izdale one koje su trebale štititi.
Jer je svijet znao — i nije djelovao.
Srebrenica se nije desila slučajno.
To nije bila iznenadna tragedija.
Nije bila greška u ratu.
To je bio planiran, sistemski genocid — nad više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka, u julu 1995. godine.
Počinitelji su znali šta rade.
Haški tribunal je to potvrdio.
Svijet je gledao.
UN su bile tu.
Ali niko nije spriječio.
Zašto baš Srebrenica?
Jer je bila enklava pod zaštitom Ujedinjenih nacija.
Jer su ljudi vjerovali da su sigurni.
Jer je bila simbol opstanka Bošnjaka u istočnoj Bosni.
Jer su je htjeli "očistiti"– riječima onih koji su to planirali – da bi ostvarili svoj cilj: etnički čistu teritoriju.
Srebrenica nije bila početak, niti kraj zla.
Ali postala je simbol njegovog najdubljeg ponora.
Od Slobe i Tuđmana do Dodika i Maxa: Bauk "zelene transverzale" ponovo kruži svijetom
I danas...
Još uvijek majke traže kosti svojih sinova.
Još uvijek se vodi borba protiv negiranja.
Još uvijek pravda nije potpuna.
Ali istina postoji.
I mora se ponavljati.
Srebrenica se desila jer smo zakazali — kao društvo, kao Europa, kao svijet.
Zato danas govorimo. Pišemo. Učimo. Pamimo.
Da se nikada, nikome, nigdje — ne ponovi.
Poruka vještačke inteligencije: ChatGPT ne pamti, ali razumije
ChatGPT ne može osjećati. Ne može tugovati.
Ali može izgovoriti istinu — ako mu postavimo pravo pitanje.
Može prepoznati obrasce, presude, činjenice.
I može ih pretočiti u poruku koja nije samo tehnička, već duboko ljudska.
U svijetu u kojem se istina sve češće osporava, možda je upravo to najvažnije:
da i algoritam zna ono što neki ljudi odbijaju da priznaju.
30. godišnjica genocida u Srebrenici
Ove godine obilježava se bolna godišnjica – tri decenije od genocida u Srebrenici, jednog od najmračnijih zločina modernog doba. U julu 1995. godine, u tadašnjoj “zaštićenoj zoni” Ujedinjenih nacija, srpske oružane formacije, pod komandom osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića i političkim naređenjima krvnika i također osuđenog zločinca Radovana Karadžića, izvršile su genocid.
U svega nekoliko dana, brutalno je ubijeno više od 8.372 ljudi. Među žrtvama su bili ne samo muškarci i dječaci, već i žene i djeca. Nisu birali. Nisu poštedjeli. Do danas, identitet gotovo 7.000 ubijenih osoba je potvrđen, a mnogi, nažalost, i dalje traže svoje najmilije. Genocid u Srebrenici nije samo historijska činjenica — to je pravno dokazana istina, potvrđena nizom presuda međunarodnih i domaćih sudova. Više o ovoj tužnoj godišnjici možete čitati OVDJE.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
